Varoa u zimskom klupku

Pčelarima dostupna literatura preslabo to ističe, pojedine internet stranice progrešno prepisuju, ali treba znati da pčelinje zajednice prve, druge ili treće generacije mogu imati različit postotak broja varoe pa ukoliko kontroliramo samo novooformljene zajednice (u toj godini), podaci vas mogu itekako zavarati, ovisno o tome kako je zajednica oformljena te kakav je tretman varoe imala.

Varroa destructor je malen parazit koji živi na površini svojeg domaćina - pčele i kojem se opravdano ne veseli ni jedan pčelar. Prag tolerancije nakon kojeg pristupamo tretmanu suzbijanja varooze na pčelinjaku trebao bi biti prepoznat i određen te javno dostupan svim pčelarima unutar neke pojedine šire regije, a određuje se prema razini varoe unutar određenog godišnjeg doba uz preporuku sredstava kojima pčelar može suzbijati ovu parazitsku napast na pčelama.

Kada tretirati zajednicu protiv varoe?

U kasnom dijelu sezone pčelinje zajednice, varou u nedostatku trutovskog legla možemo pratiti prirodnim padom na podnici tijekom sedam dana (ne manje) te ako je prosječan broj kod kontrolnih zajednica tri do četiri (dnevno), trebamo pristupiti bez ikakve odgode tretiranju svih zajednica nekim od sredstava za to određeno godišnje doba.

Prag tolerancije tijekom jeseni ili zime morao bi kod svakog pčelara biti daleko manji nego što je prag tolerancije tijekom sezone izmjene legla jer je šteta nenadoknadiva pa lako može doći do gubitka cijele pčelinje zajednice.

Ako je to poznato i jasno, tada je pčelar, bez obzira radi li e o profesionalnom ili hobi pčelaru, u mogućnosti predvidjeti u koje doba godine koje lječenja treba primijeniti te olakšava pčelaru kod donošenja važnih odluka o pragu pristupanja tretmanu.

Varroa: Ako x 3

1. Ako je varooza pčela sredinom kolovoza blizu praga tolerancije, preporučljivo je odrađivanje tretmana kako bi se spriječilo populaciju grinje da dosegne razinu pogubnu za pčelinju koloniju. U zimu bi trebale ući tretirane kolonije te sa dovoljnim brojem pčela.
2. Ako je razina varooze sredinom kolovoza daleko ispod praga za tretman, pčelar može odgoditi sam tretman sve do kontrolnog zimskog.
3. Ako je razina varoozei pčela sredinom kolovoza mnogo veća od praga tolerancije, pčelar može tretmanom smanjiti populaciju varoe, ali nažalost za očekivati ​​je da će prije ili kasnije izgubiti tu koloniju.

Ulaskom pčela u zimu, svakom je pčelaru cilj da zajednice na njegovom pčelinjaku budu bez ili sa vrlo malo varoe. Iako se broj potrebnih radova na pčelinjacima smanjuje završetkom sezone medenja, ponekad se broj varoe kod pčele ne smanjuje željenom brzinom i u željenom postotku. Varoa kao i svaki nametnik - parazit, pokazalo se, ima veću otpornost i vitalnost u prezimljavanju od medonosne pčele. Ne samo da su joj gubici manji, nego se vrlo dobro prilagodila da tijekom proljeća poveća svoju populaciju, a sve na štetu zajednice u kojoj je prezimila.

70% varoe se vraća

U slučajevima kada zimska pčela umire, prema nekim mjerenjima i do 70% varoe se vraća i prenosi na na žive pčele. Kada to nije moguće, iz nekih razloga varoa može živjeti hraneći se na mrtvoj pčeli ovisno o uvjetima i do pedesetak sati. Za to vrijeme iskoristit će svaku priliku da se preseli na neku pčelu u blizini.

Varoa se na zimskim pčelama smješta na trbušnom dijelu zatka između trećeg i četvrtog kolutića. Tu je vjerojatno pronašla idealnu poziciju pristupu hranjivim tvarima središnjeg dijela probavnog trakta pčele. Kako je varoa na neke pesticide u trakama koji se učestalo koriste za kontrolu ove grinje unutar pčelinje zajednice postala otporna, često se događa da pčele u zimu ulaze sa velikim postotkom varoe. Takve pčele najčešće ne dožive proljeće, no ukoliko i prežive razdoblje zimske neaktivnosti, ne mogu se razviti kao ostale zajednice.

Lapsit exillis, odnosno Sveti gral pčelarstva današnjice je uzgoj pčela koje se mogu koliko toliko same boriti sa varoom. Iako neki tvrde da je to u današnjim uvjetima nemoguće, varoa-tolerantne populacije pčela postoje i mogu se u određenim uvjetima dobiti pčele koje su bez varoe.

Foto: University of Aberdeen