Pretraga tekstova
Gdje je pčelarstvo danas u usporedbi na vrijeme otprije pedeset ili sto godina?
Možda će mala usporedba dosta reći o našem odnosu prema prirodi i njezinim odgovorima na to, iako se u svemirskim i povijesnim relacijama radi o vremenskim mikroperiodima od pedesetak, sto godina.
Netom dana potpora ministara pčeli medarici, kojem se u Sloveniji pridružio i naš ministar Jakovina, podsjetili smo se na jednu sliku iz arhive iz šezdesetih godina prošlog stoljeća, koju je načinio nitko drugi nego Karl Kehrle ili u redovničkoj benediktinskoj odori Brat Adam na gruntu tada naprednog gospićkog pčelara Milana Paliana, a u pratnji slovenskog pčelara prof. dr. sc. Edija Senegačnika. Priča o njemačkom redovniku pčelaru, jednom od najistaknutijih sudionika u selekciji sive europske pčele medarice je poznata. Od karakteristika te pasmine i sojeva do anegdota, da su mu s pčelinjaka krali matice poput dragulja.
Senegačnik je Paliana otkrio služeći vojsku poslije II svjetskog rata u Gospiću, te kao pravi Slovenac, čim je čuo pčele, pokucao je na vrata. Kada je Bratu Adamu, koji se zanimao za kranjsku pčelu medaricu, opisao ličkoga pčelara, on je na putu prema Turskoj, Iranu i Keniji u potrazi za pčelinjim pasminama odmah navratio u Gospić i zabilježio sve sustavno vođene zabilješke o ponašanju pčela.
Glavne teme tada su bile prirodne karakteristike pojedinih pasmina i sojeva, te se selekcijom podržale dobre (mirnoća, radinost, otpornost na bolesti i nametnike), a odstranjivale negativne. Dakako jedna od glavnih tema bili su ekološki uvjeti, sposobnost na samoprehranjivanje, visoki doprinosi, velika plodnost i prirodna otpornost. Brat Adam ili K. Kehrle i još par ljudi u tome su i uspjeli, između ostaloga ostavljajući pčelama prostrane prirodne "rezervate" za dobar selekcijski rad.
Mi ostali u to malo vremena, eko sustav i navike ponašanja u poljoprivredi i ostalim proizvodnjama toliko smo pokvarili da je pčela medarica postala ovisna o čovjeku. Ne treba joj samo podrška nego i njezino pravo na život, posebice u znak zahvalnosti za ulogu u evoluciji humane populacije.
Autor
Više [+]
Novinar HND-a od 1973. Studirao filozofiju u Zagrebu, poljoprivredu u Križevcima, profesionalni novinar - reporter u Večernjem listu 30 godina, sudjelovao u pokretanju prvog specijaliziranog priloga Vrt
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Doručak postavljen. Za medenim stolom su bumbar i crna pčela drvarica. Na ovoj se fotografiji na žalost ne vidi, ali ona ima tamoplavi odsjaj i izgleda veličanstveno . Iako su izvan konkurencije, i oni bi se rado prikazali na #RuralFoto #pr... Više [+]
Doručak postavljen. Za medenim stolom su bumbar i crna pčela drvarica. Na ovoj se fotografiji na žalost ne vidi, ali ona ima tamoplavi odsjaj i izgleda veličanstveno .
Iako su izvan konkurencije, i oni bi se rado prikazali na #RuralFoto #priroda
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Sad vidio u wikipediji, a ja mislio da to neka veča muha 🙆🤦🙈🙈 jao sramoteeeee Sad vidio u wikipediji, a ja mislio da to neka veča muha 🙆🤦🙈🙈 jao sramoteeeee
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Kod mene te crne, pčele drvarice dolaze i na lavandu https://hr.wikipedia.org/wiki/Crna_p%C4%8Dela_drvarica Bučne su skoro kao stršljeni. Ali su Više [+] potpuno bezopasne. Jučer je bilo smiješno jer su na taj jedan cvijet krenula dva bumbara i ta pčela, pa su se sudarali u zraku, jedva sam ih uspjela uslikati.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ja sam bio jučer u obilasku, ima svega od oprašivaća, kod mene je tek sada počelo da se polagano gdje koji otvara, kako se koji otvori u cvat bumbari Više [+] su odmah tu. Ali nemogu uhvatiti onoga crnoga kojega sam prošle godine vidio po prvi puta u životu.