Gdje je pčelarstvo danas u usporedbi na vrijeme otprije pedeset ili sto godina?
Možda će mala usporedba dosta reći o našem odnosu prema prirodi i njezinim odgovorima na to, iako se u svemirskim i povijesnim relacijama radi o vremenskim mikroperiodima od pedesetak, sto godina.
Netom dana potpora ministara pčeli medarici, kojem se u Sloveniji pridružio i naš ministar Jakovina, podsjetili smo se na jednu sliku iz arhive iz šezdesetih godina prošlog stoljeća, koju je načinio nitko drugi nego Karl Kehrle ili u redovničkoj benediktinskoj odori Brat Adam na gruntu tada naprednog gospićkog pčelara Milana Paliana, a u pratnji slovenskog pčelara prof. dr. sc. Edija Senegačnika. Priča o njemačkom redovniku pčelaru, jednom od najistaknutijih sudionika u selekciji sive europske pčele medarice je poznata. Od karakteristika te pasmine i sojeva do anegdota, da su mu s pčelinjaka krali matice poput dragulja.
Senegačnik je Paliana otkrio služeći vojsku poslije II svjetskog rata u Gospiću, te kao pravi Slovenac, čim je čuo pčele, pokucao je na vrata. Kada je Bratu Adamu, koji se zanimao za kranjsku pčelu medaricu, opisao ličkoga pčelara, on je na putu prema Turskoj, Iranu i Keniji u potrazi za pčelinjim pasminama odmah navratio u Gospić i zabilježio sve sustavno vođene zabilješke o ponašanju pčela.
Glavne teme tada su bile prirodne karakteristike pojedinih pasmina i sojeva, te se selekcijom podržale dobre (mirnoća, radinost, otpornost na bolesti i nametnike), a odstranjivale negativne. Dakako jedna od glavnih tema bili su ekološki uvjeti, sposobnost na samoprehranjivanje, visoki doprinosi, velika plodnost i prirodna otpornost. Brat Adam ili K. Kehrle i još par ljudi u tome su i uspjeli, između ostaloga ostavljajući pčelama prostrane prirodne "rezervate" za dobar selekcijski rad.
Mi ostali u to malo vremena, eko sustav i navike ponašanja u poljoprivredi i ostalim proizvodnjama toliko smo pokvarili da je pčela medarica postala ovisna o čovjeku. Ne treba joj samo podrška nego i njezino pravo na život, posebice u znak zahvalnosti za ulogu u evoluciji humane populacije.
Tagovi
Autor
Ukradeno više od 800.000 pčela, šteta se mjeri desetcima tisuća dolara
Tekuće zlato iz goranskih krošanja: Priča o šampionskom medunu OPG-a Mladen Mauhar
Listopad je za pčelare mjesec koji naizgled djeluje mirno, ali je zapravo skriveno ključan
Pčelari iskoristili svih 3,82 milijuna eura potpore za 2026. godinu
Tekuće zlato iz goranskih krošanja: Priča o šampionskom medunu OPG-a Mladen Mauhar
Više od meda: Osječki Muzej pčela otkriva tajne malih oprašivača
Pčelari iskoristili svih 3,82 milijuna eura potpore za 2026. godinu
Ukradeno više od 800.000 pčela, šteta se mjeri desetcima tisuća dolara
Ranko Haramija
prije 10 godina
Izvrstan, poučan članak o istinskim vrijednostima i učincima pčele medarice na eko-sustav kojega je čovjek svojim nerazumnim, često i nepotrebno pohlepnim načinom života nepovratno unazadio. Priroda se sama o sebi može vrlo učinkovito brinuti, pčela je dokaz kojim se dokazuje da je u svojih 80 miliona godina (koliko je prisutna na Zemlji) uspjela uspješno preživjeti i održati svoju vrstu a čovjek koji je na Zemlji "samo " 5 miliona godina je tu istu postojbinu obaju vrsta nepovratno gurnuo - na rub ponora......Zato razvijajmo kod naših najmlađih eko-svijest i podučimo ih kao će ovu našu prelijepu Loptu (Zemlju) očuvati za buduće naraštaje.Pčela je taj moderator koji ljude uči pravilnoj uporabi prirodnih resursa.....