Pretraga tekstova
Pčelari sumnjaju da iza organiziranih krađa stoji netko iz njihovih redova, a dodatnu zabrinutost izaziva širenje varoe, opasnog parazita koji ugrožava pčelinje zajednice
Više od 800.000 pčela ukradeno je iz pčelinjaka u australskoj saveznoj državi Queensland, a vrijednost ukradenih pčelinjih zajednica procjenjuje se na nekoliko desetaka tisuća dolara. Riječ je o nizu pomno planiranih krađa koje su pogodile više posjeda, a razmjeri slučaja izazvali su ogorčenje među lokalnim pčelarima, objavio je Agrarheute.
Kako prenosi časopis Smithsonian Magazine, počinitelji su koristili sofisticirane metode te iz više od 40 košnica odnijeli čitave nastavke s leglom. Pčelari smatraju da je za takvu operaciju bilo potrebno posebno znanje, iskustvo i odgovarajuća oprema, zbog čega sumnjaju da bi počinitelji mogli biti upravo ljudi iz pčelarske zajednice.
Ovo nije prvi slučaj masovne krađe pčela u Australiji. Već u svibnju zabilježena je krađa približno 80 košnica na području savezne države Novi Južni Wales. Njihova vrijednost procijenjena je na oko 150.000 dolara.
Stručnjaci smatraju da bi širenje varoe, parazita koji ugrožava i uništava pčelinje zajednice, moglo biti jedan od razloga porasta ovakvih kaznenih djela. Zbog sve većih gubitaka pčelinjih zajednica, zdrave i razvijene kolonije postaju posebno vrijedne.
Osim financijske štete za pčelare, krađe predstavljaju i ozbiljnu prijetnju poljoprivredi. Prema upozorenjima lokalnih pčelara, više od 30 posto regionalne proizvodnje hrane izravno ovisi o oprašivačima, među kojima pčele imaju ključnu ulogu.
Drska krađa, laik to ne bi znao učiniti: Zdravku Perdijiću netko izvrcao med, odnio i košnice
Pčelari pogođeni krađama procjenjuju da se njihovi gubici penju na nekoliko desetaka tisuća dolara. Međutim, financijska šteta znatno je veća od same tržišne vrijednosti ukradenih pčelinjih zajednica.
Zbog krađe ostaju bez očekivane proizvodnje meda, ali i prihoda od ugovora za oprašivanje poljoprivrednih kultura. Obnova uništenih ili ukradenih pčelinjih zajednica zahtijeva dodatno vrijeme, sredstva i stručni rad.
Situaciju dodatno otežava širenje varoe (Varroa destructor), jednog od najopasnijih nametnika medonosnih pčela. Kako navodi Smithsonian Magazine, parazit u Australiji nije bio zabilježen sve do lipnja 2022. godine, no od tada se znatno proširio.
Varoa slabi pčelinje zajednice i otežava njihov oporavak, zbog čega su krađe u trenutku kada se pčelari već bore s ozbiljnim zdravstvenim izazovima za svoje pčele dodatni udarac.
Masovne krađe dodatno su uznemirile australske pčelare, koji se već suočavaju s izazovima očuvanja pčelinjih zajednica i održavanja proizvodnje.
Posebno ih zabrinjava činjenica da su počinitelji, sudeći prema načinu izvođenja krađa, morali poznavati pčelarsku opremu i postupke. Zbog toga postoji sumnja da bi iza kaznenih djela mogao stajati netko iz same pčelarske struke.
Dok se pokušavaju oporaviti od gubitaka i zaštititi preostale košnice, pčelari upozoravaju da bi nastavak ovakvih krađa mogao imati posljedice koje nadilaze pojedinačna gospodarstva te ugroziti i širu poljoprivrednu proizvodnju.
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar, biciklist, hedonist (ne nužno tim redom). Dugogodišnji novinar i urednik u dnevnim tiskanim medijima, a posljednjih nekoliko godina radio je kao glavni urednik dvotjednog časopisa za poljoprivredu Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Veganska sarma! Punjena karfiolom, rižom i koricom naranče. Pojela sam 4 komada! 🥰🥰🥰 Zahvaljujući prekrasnoj ženi, Mariji Cafuk iz Domitrovca, čuvarici Varaždinskog zelja koja je za naše goste sa svojom ekipom pripremila i običnu sarmu,... Više [+]
Veganska sarma! Punjena karfiolom, rižom i koricom naranče. Pojela sam 4 komada! 🥰🥰🥰 Zahvaljujući prekrasnoj ženi, Mariji Cafuk iz Domitrovca, čuvarici Varaždinskog zelja koja je za naše goste sa svojom ekipom pripremila i običnu sarmu, sekeli gulaš, flekice sa zeljem, krumpir, kobasice, gibanicu sa korama od heljdinog brašna, štrukke...
Kada biste vi znali s koliko ljubavi ona, njezina obitelj i sumještani proizvode povrće i čuvaju baštinu... uvijek biste samo domaće kupovali.
Imali smo što pokazati agrarnim novinarima iz cijelog svijeta #IFAJCroatia