• OPG Jakubek
  • 16.07.2016. 07:30

U dobrim godinama proizvedu 15 tona meda!

Pčelareći s oko 400 LR-košnica Zdenko Jakubek, njegova supruga Ljubica, kći Ivana i sin Fabijan u povoljnijim godinama proizvedu 15 i više tona meda. Nažalost, ova će im, kažu, biti katastrofalna zbog jakog travanjskog mraza koji je uništio glavne pčelinje paše

Foto: Vjeko Hudolin
  • 8.546
  • 1.320
  • 0

Kada se prije 35 godina iz hobija počeo baviti pčelarstvom Zdenko Jakubek iz Novske nije ni sanjao da će sa prva dva roja dogurati do pčelinjaka sa oko 400 pčelinjih društava i da će se njegova obitelj profesionalno baviti tim poslom. Istina, djedovi su mu se bavili pčelarstvom.

“Djedovi su mi se pomalo bavili ekstenzivnim pčelarenjem, imali su po 20-30 pletara, a ja sam od početka krenuo sa LR-košnicama i isključivo sa njima i sada radimo. Postupno sam širio pčelinjake, a prije dvadeset godina napustio sam posao u silosu, i od tada sam se potpuno posvetio ovoj svojoj ljubavi i nije mi žao zbog toga“, kaže jedan od najpoznatijih pčelara novljanskog kraja pa i šire.

Vrijedni pčelar Zdenko Jakubek

Sada se time bavi cijela obitelj: Zdenkova supruga Ljubica, sin Fabijan, kći Ivana, iako radi kao učiteljica, stigne pomoći, a pomalo pomaže i 6-godišnja unuka Melisa koja, kako kaže ponosni djed, već zna jako puno o pčelama i medu kada je pitaju tete u vrtiću.

Katastrofalna godina za mnoge pčelare

"Od pčelarstva živimo, to nam je životno zanimanje. Registrirali smo dva obiteljska poljoprivredna gospodarstva - jednom sam ja nositelj, a sin ima svoje. Imamo četiri velika vozila i dva stacionarna pčelinjaka, jedan ovdje kod kuće u Novskoj, a drugi na Zrinu. Kupili smo i zemlju kod Bjelovara pa ćemo i ondje imati pčelinjak. Kada je riječ o širenju, mislim da bi mogli raditi sa maksimalno 500 košnica. U dobrim godinama na sadašnjim pčelinjacima proizvedemo oko 15, pa i više tona meda", kaže Jakubek.

Nažalost, ova je godina, barem do sada, katastrofalna što tiče unosa meda. Prošla godina je, kaže, bila nešto bolja od prethodne koja je bila izrazito loša, ali ova će se pamtiti kao jedna od najlošijih.

"Na našem području bagrem kao glavna pčelinja paša stradao je od katastrofalnog mraza, a slično je prošla i amorfa koja je naknadno cvjetala, ali vrlo slabo medila. Djelomice je stradao i kesten na Banovini gdje imamo jedan pčelinjak, tako da smo praktično ovu godinu gotovo zaključili s razočaravajućim rezultatima. Donekle bi nas mogla izvući suncokretova paša u Baranji, gdje nam je trenutačno dio pčela", nezadovoljan je ovogodišnjom sezonom Zdenko Jakubek napominjući da je ove godine i jak napad varoe.

Svi vrijedno rade - kao pčele u košnici!

Bez obzira na ovogodišnje rezultate, vrijedna obitelj Jakubek koja se potpuno posvetila pčelarstvu od kojeg živi, organizirala se slično kao pčelinje zajednice u košnicama. Svi marljivo rade i svatko zna svoj posao.

"Prije sam više pomagala suprugu u poslu oko pčela u pčelinjaku, međutim budući da se sin vratio kući, sada on i suprug najviše rade u pčelinjacima, ja sam uglavnom kod kuće i glavni mi je posao vrcanja i pripremanje meda za prodaju. Skidam i rojeve u pčelinjaku iza kuće", kaže Zdenkova supruga Ljubica.

I dok mnogi mladi iz sela i manjih gradova odlaze trbuhom za kruhom u veće gradove ili u druge europske zemlje, njihov 36-godišnji sin Fabijan, vratio se iz Zagreba u Novsku na gospodarstvo koje su godinama stvarali njegovi roditelji ulažući puno mukotrpnog rada i novca. Ima, kaže, veliku volju i želju nastaviti obiteljsku tradiciju, bez obzira što su posljednjih nekoliko godina, kao primjerice ove, vremenske prilike utjecale na slabije rezultate.

Pčelarstvo im je posao i ljubav

"Završeni sam frizer i taj posao radio sam 10 godina u Zagrebu. Budući da su financijski i drugi uvjeti za život u velikom gradu u ovim kriznim vremenima bili sve lošiji, odlučio sam se vratiti na obiteljsko gospodarstvo i baviti se pčelarstvom. To je obiteljski posao, mora se puno i naporno raditi cijele godine, osobito u glavnim sezonama, ali ja to volim, zadovoljan sam time, želimo i planiramo još proširiti ovu našu proizvodnju", kaže Fabijan.

Proizvode sortne medove

Kada smo razgovarali sa Ljubicom i Zdenkom do njih je navratila i kći Ivana, učiteljica razredne nastave koja također pomaže.

"Radim u osnovnoj školi, a kad stignem onda pomažem oko ožičavanja okvira, znači uvlačenje žice u okvire, zatezanje tih žica i stavljanje satnih osnova. Izvještila sam se u tom poslu i to mi brzo ide", kaže Ivana i dodaje da i njezina kći Melisa voli pomagati baki oko vrcanja i pripremanja meda za prodaju. Kroz svojevrsnu igru i zabavu prinosi saklenke, stavlja etikete i radi i druge posliće. Tako od malih nogu stječe radne navike i ljubav prema pčelarstvu.

I Ljubica je nekada radila u tvrtki, ali joj se ovaj posao više sviđa jer su sami svoje gazde i znaju za što i kako rade, iako u sezoni nema radnog vremena, radi se od jutra do mraka, pa i po noći. Obitelj Jakubek proizvodi sortne medove: uljana repica, bagrem, amorfa, kesten, suncokret, naravno kada je godina povoljna.

Važna i promidžba meda i pčelinjih proizvoda

Buduću da u povoljnim godinama ovi pčelari proizvode velike količine meda, dio proizvodnje prodaju na veliko, ali i na tržnicama i na kućnom pragu. Hvale potez Razvojne agencije Sisačko-moslavačke župenije Simora, koja otvara trgovine u kojima se isključivo prodaju proizvodi obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i poduzetnika s područja te županije, preko koje i oni plasiraju. Jedna takva trgovina bit će otvorena i na dubrovačkom području gdje će turisti moći kupovati i njihov med. Imaju i svoju web-stranicu www.pcelarstvojakubek.com na kojoj uz med, cvjetni prah, propolis kapi i matičnu mliječ kupcima nude i orašaste i druge plodove u medu (orasi, lješnjaci, bademi, suhe marelice, brusnica...).

"Ljudi prepoznaju domaći nepatvoreni med, pa imamo stalne kupce. Kako ljudi imaju svoje frizere, liječnike, automehaničare, tako i ljubitelji kvalitetnog meda imaju svoje pčelare od kojih kupuju med i druge proizvode. Važno je raditi i na marketingu, lijepo dizajnirati pakiranja, da potencijalni kupci vide čime se bavite i što proizvodite, da postanete još prepoznatljiviji na tržištu“, kažu Ljubica i Zdenko.

Uvozni med sumnjive kakvoće ruši cijenu domaćem

Kao vrlo iskusan profesionalni pčelar Zdenko je 16 godina bio i predsjednik novljanske Pčelarske udruge "Metvica". Tu funkciju obnašao je do godine.

Bogatstvo prirode

"Kada sam preuzeo Udrugu imala je 34 člana i do sada smo ju proširili na 134 pčelara. Razvili smo se u veliku i dobro organiziranu Udrugu, imamo dosta selećih pčelara sa vozilima, ali i mladih koji kreću u taj posao. Novska s okolicom poznat je kraj po pčelarstvu i to je dobro", kaže Jakubek veliki zaljubljenik u pčele i pčelarstvo.

Odlično pozna i sve probleme u pčelarstvu, a jedan od većih je, kaže, prekomjeran uvoz meda sumnjive kakvoće i što nije deklariran.

"Priča se da se puno meda uvozi iz Kine i drugih država, a nigdje nema kineskog meda za kupiti, ili nije deklariran kao kineski med, barem koliko ja znam. Po standradima Europske unije dozvoljeno je miješati 20 % posto našeg meda i 80% tog uvoznog i to se smatra se proizvodom Europske unije, odnosno deklarira se kao naš proizvod. Time uvozni lobiji ruše cijenu našem domaćem kvalitetnom medu, pa se bojim da ćemo uz ovako lošu godinu poput ove mi pčelari doći u vrlo tešku situaciju, da ćemo loše proći", tuži se Jakubek.

Ističe i problem sve neučinkovitijih lijekova. Od pozitivnih pomaka, nada se da će pčelarima pomoći brendiranje kroz projekt "Slavonski med" koji će biti zaštićen oznakom izvornosti.

Foto: Vjeko Hudolin


Povezana biljna vrsta

Metvica

Metvica

Sinonim: Menta, Nana | Engleski naziv: Mentha | Latinski naziv: Mentha sp.

Metvicu karakterizira ugodan miris mentola, a jedna je od najvažnijih ljekovitih biljaka za proizvodnju eteričnog ulja, lijekova i čajeva. Djeluje osvježavajuće i umirujuće i... Pročitaj više »

Fotoprilog


Tagovi

Zdenko Jakubek Ljubica Fabijan Ivana Melisa Pčelinjak Košnica Amorfa Suncokretova paša Uljana repica Bagrem Simora Med Cvjetni prah Propolis Metvica Slavonski med.


Autor

Vjekoslav Hudolin

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi