Trećina meda na EU tržištu krivotvorena

Gotovo trećina meda koja se pojavljuje na tržištu je krivotvorena. Otkriveno je to razmjenom gledišta s Europskom komisijom o prijevarama vezanim uz uvozni, nekvalitni med odnosno patvorine meda koje se pojavljuju na tržištu.

Prošloga prosinca prikupljeno je, naime, 2.237 medenih uzoraka iz svih 28 zemalja članica EU te Švicarske i Norveške namijenjenih ljudskoj prehrani. Oni su laboratorijski analizirani i čak 29% uzoraka bilo je sumnjivo, odnosno nije bilo u skladu s onim što je pisalo na deklaracijama. Na uzorcima je bilo navedeno pogrešno geografsko podrijetlo, med je bio pomiješan s raznim vrstama šećera, a na nekima je bilo navedeno i pogrešno biljno podrijetlo.

Pazite što kupujete

Hrvatska nije jedina koja se bori s nekvalitetnim uvoznim medom, što su posvjedočili i drugi zastupnici, te će se stoga na nivou EU uskoro organizirati analize 1.200 uzoraka meda iz svih država članica, koristeći napredne metode analize, a rezultati će biti poznati na jesen, izvijestila je u svojem priopćenju europarlamentarka Marijana Petir. Rezultat te analize bit će i uspostava baze podatka kako bi se ubuduće lakše prepoznalo odakle dolaze mješavine meda s velikim količinama raznih umjetnih šećera.

Petir je ponovno upozorila i na problem vezan uz med koji u Hrvatsku stiže iz uvoza, a koji se miješa s domaćim i potom dobiva etiketu europskog. Takav med upitne je kvalitete, a na police hrvatskih trgovina dolazi čak i iz Kine, iako hrvatski pčelari proizvode dovoljno meda za naše potrebe. Takav med, bez obzira što je za dobavljače jeftin i predstavlja nelojalnu konkurenciju domaćem, nije u konačnici jeftiniji za potrošače koji uopće ne znaju što konzumiraju. S obzirom da je riječ o prijevari, Petir traži da se na etiketama uvede označavanje države u kojoj je med proizveden te da se uspostave strože kontrole kojima bi se prijevare na vrijeme otkrile i spriječile.

Loša demografska slika većine ruralnih krajeva

To je tek jedna od tema o kojoj se govorilo na Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj u Bruxellesu ovoga tjedna, a kojoj su nazočili i predstavnici Vijeća i Komisije, poručili su iz ureda hrvatske eurozastupnice Petir koja je, također, članica ovog odbora. Razgovaralo se i o problemima s kojima se susreću poljoprivrednici u alpskoj regiji, lošoj demografskoj slici u ruralnim krajevima u brojnim državama širom Europske unije kao i o tome može li Zajednička poljoprivredna politika pružiti snažniju podršku europskom poljoprivrednom modelu u 21. stoljeću.

Seosko stanovništvo sve je starije, posebice u zemljama jugoistočne Europe. Mladi se sve manje odlučuju za nastavak vođenja gospodarstva pa bolji život pokušavaju pronaći u gradovima. S obzirom da stariji članovi teže mogu biti konkurenti na tržištu, standard ljudi u selima je lošiji, a život težak. Rezultati su to istraživanja o strukturalnim promjenama u europskoj poljoprivredi koje je na sjednici prezentirala sveučilišna profesorica iz Mađarske Anikó Juhász.

Poljoprivredne mirovine između 50 i 70 eura

Hrvatska eurozastupnica Petir je, pak, mađarsku profesoricu pitala raspolaže li s informacijama kolike su mirovine poljoprivrednika u državama članicama EU i kako komentira činjenicu da u hrvatskim seoskim područjima mnogi poljoprivrednici starije dobi primaju mirovine koje iznose između 50 i 70 eura, što Petir smatra, apsolutno nedovoljnim za život. Juhasz joj je odgovorila kako su mirovine male, ali da nema analize za sve državne članice dodavši kako je svjesna teškog života na selu te da u ovom trenutku ne vidi rješenje toga problema.

Petir, pak, smatra kako je rješenje uvođenje nacionalne minimalne mirovine koja ne smije biti niža od praga siromaštva, što u Hrvatskoj iznosi 1.850,00 kuna. No kako je ta tema u nadležnosti država članica, Petir traži da im se pošalje jasan signal s europske razine da je potrebno uvesti minimalnu nacionalnu mirovinu jer je protivno ljudskom dostojanstvu da poljoprivrednici u svojoj starijoj životnoj dobi žive na rubu egzistencije.

Foto: Pixabay