Mnogi suočeni nizom loših godina i nelojalnom konkurencijom s dampinškim cijenama razmišljaju o drastičnom smanjenju proizvodnje, neki čak i o potpunom prestanku. Potrebno je hitno djelovanje "još jučer"
Pčelarska zajednica suočava se s teškom godinom koja pčelarima donosi dvostruku nevolju: ne samo da su neprestane kiše negativno utjecale na oprašivanje i medonosne biljke pa je prinos po košnici vrlo mali, već im i niskokvalitetni med iz trećih država izvan Europske unije upitne kvalitete stvara konkurenciju svojom niskom otkupnom cijenom u prodaji na veliko.
Neprestane kiše tijekom ove godine imale su ozbiljan utjecaj na pčelarstvo diljem regije.
Kišovito vrijeme ne samo da smanjuje aktivnost pčela, već otežava njihovo oprašivanje te drastično smanjuje dostupnost cvjetnog nektara. Smanjenje nektara utječe na proizvodnju meda te dovodi do potencijalno manjih prinosa u košnicama.
Osim toga, utječu i na samu kvalitetu. Pčele su manje aktivne za vrijeme lošeg vremena, što rezultira nešto nižom koncentracijom enzima u medu, u samoj košnici se sporije i teže formira da bi bio spreman za vrcanje. To sve može dovesti do dužeg procesa zrenja, ali i smanjenja njegove čistoće kad su monoflorne vrste u pitanju.
Uvoz niskokvalitetnog meda iz trećih država izvan Europske unije koji se kasnije nerijetko u trgovačkim lancima prodaje kao domaći dodatno otežava situaciju. Jeftin, često sumnjive kvalitete, koji ne udovoljava hrvatskim i europskim standardima, plasira se na tržište po dampinškim cijenama manjim od proizvodnih. Ovo stvara nelojalnu konkurenciju domaćim pčelarima, čija je proizvodnja često skuplja zbog vrlo visokih usvojenih standarda koje moraju ispoštovati.
Osim toga, ovakav uvoz postavlja pitanja o samoj sigurnosti hrane i autentičnosti tih proizvoda. Potrošači mogu biti izloženi medu sumnjive kvalitete koji se kao takav ili mješan sa domaćim prodaje kao domaći, dok kvalitetni proizveden od strane lokalnih pčelara ostaje nedovoljno cijenjen.
Cjelokupna pčelarska zajednica i udruge pčelara sve više i više, iz godine u godinu izražavaju zabrinutost zbog takvih problema s kojima se susreću. Pozivaju vlasti i nadležne institucije da provedu strože kontrole, prije svega prilikom uvoza meda iz trećih zemalja i mole ih da primjenom Zakona i jednakih kriterija podrže lokalne pčelare. Da se više zalažu i kroz promociju njihovih proizvoda te da se više ulaže u samo educiranje potrošača kao i o važnosti podrške domaćoj proizvodnji.
Potrebno je i jačanje same svijesti kod potrošača o kvaliteti meda i važnosti podrške lokalnim pčelarima. To bi bilo ostvarivo preko češčih kampanja, edukativnih sadržaja te promocije kako autentičnih proizvoda tako i samih pčelara.
U konačnici, ova je godina kritična faza za pčelarsku zajednicu koja se suočava s višestrukim izazovima. Mnogi suočeni nizom loših godina i nelojalnom konkurencijom s dampinškim cijenama razmišljaju o drastičnom smanjenju proizvodnje, neki čak i o potpunom prestanku. Potrebno je hitno djelovanje "još jučer" kako bi se zaštitila sama pčela, pčelarska proizvodnja, očuvala proizvodnja meda visoke kvalitete te osigurala sigurnost hrane i održivost okoliša.
Fotoprilog
Tagovi
Autor
Ima 12 tona meda koje nema kome prodati: Pčelari odustaju, a mladih nema
Voda za pčele nije samo napitak, evo šest praktičnih koraka za osiguravanje ključnog resursa
Srpanj je u pčelarstvu mjesec velikih izazova, ali i velikih nagrada - evo koje poslove valja obaviti
Bliži se rok za slanje zahtjeva za potpore u pčelarstvu
Bliži se rok za slanje zahtjeva za potpore u pčelarstvu
Morgan Freeman pretvorio svoj ranč u 'utočište' za pčele: Čak 50 hektara posvetio zaštiti prirode
Voda za pčele nije samo napitak, evo šest praktičnih koraka za osiguravanje ključnog resursa
Srpanj je u pčelarstvu mjesec velikih izazova, ali i velikih nagrada - evo koje poslove valja obaviti
Damir Senjan
prije 4 tjedna
Maja Celing Držite se hladovine, priroda i društvo neče nikuda pobječi, bitno je zdravlje. I ja sam ga četvrtak i petak drmao na suncu, skoro Više [+]
Maja Celing Celić
prije 4 tjedna
Haha, da, u podne sam se vracala, pa još slikala po putu. Bit ce nešto slika sutra.
Đuro Japaric
prije 2 godine
Svi mi koji držimo pčele moramo shvatiti razlog držanja ! Ja sam ih obnovio u izumirućem brdskom selu Slavonije jer ih više nije bilo umiranjem pčelara ! Riječ je o ne selećem pčelinjaku ! Ljudi koji sele pčele i drže ih radi novca , moraju shvatiti promjene u poljoprivredi , klimatske sve gore promjene za poljoprivredu a time i pčele ! Ovo je izrazito NEPOVOLJNA godina , posebno do šestog mjeseca . Poznanici koji sele pčele su nešto nakupili na kestenu a više njih na suncokretu ! Pčelarski savez bi trebao sa Ministarstvom poljoprivrede dogovoriti da se NOVČANO pomogne sjetva za zelenu gnojidbu ! Susjed je posijao UVJETOVANU površinu i onda sam ja još na njegovoj zemlji posijao . Neke su vrste precvale a neke još ne cvatu , radi se o smjesi sa 4 vrste ! Za sada većina košnica IMA više meda nego im je potrebno za zimu !