Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pčelarstvo
  • 13.03.2014. 13:45

Sve je bolja prolaznost noviteta na tržištu meda

Domaće potrebe za medom možemo podmiriti iz vlastitih košnica, poglavito zadnjih godina kada nam se jako povećao broj pčelara i pčelinjih zajednica

Foto: depositphotos.com, victorburnside
  • 697
  • 62
  • 0

Najveći proizvođač meda u Europskoj uniji je Španjolska (33.000 tona), a slijede je Italija, Grčka, Njemačka, Portugal i Mađarska. Međutim, kada je riječ o potrošnji, u Hrvatskoj se od ukupno proizvedenih domaćih količina meda ne potroši niti polovica. Hrvatski pčelari na godinu proizvedu više od 6.000 tona meda, koji je zbog svoje iznimne kakvoće tražen u zemljama EU, kamo ove godine namjeravamo izvesti najmanje 1.000 tona meda. Kada je riječ o potrošnji te hranjive namirnice, ona je međutim u Hrvatskoj, za razliku od primjerice drugih zemalja EU ili susjednih BiH i Srbije, vrlo niska, samo oko pola kilograma po stanovniku, iako neki podaci govore i drugačije te se može čuti i da je posljednih godinu dana porasla domaća potrošnja meda te dosegla i kilogram po stanovniku.

"Teško je reći zašto je tomu tako i zašto trošimo iznimno malo meda zbog čega smo jedna od rijetkih zemalja kojima ostaje meda za izvoz. Domaće potrebe za medom možemo uvijek podmiriti iz naših košnica, poglavito zadnjih godina kada nam se jako povećao broj pčelara i pčelinjih zajednica", navodi poznati vinkovački pčelar Mato Idžojtić, vlasnik obiteljskog pčelarskog gospodarstva s tradicijom kvalitete od 1970. godine.

Potrošači teško mijenjaju navike

"Kod nas se najčešće kupuje cvjetni, odnosno bagremov med. Prije desetak godina, kada sam pokušao ići na tržište s medom od suncokreta koji se uobičajeno sije na našim poljima, nisam imao puno uspjeha jer ljudi teško mijenjaju navike i prihvaćaju novitete. Danas je situacija već drugačija. Potrošači lagano prihvaćaju i suncokretov med koji je u trgovine uvijek ulazio pod nazivom cvjetni. A taj je med iznimno kvalitetan", kaže Mato Idžojtić koji se u svojoj dugogodišnjoj pčelarskoj tradiciji, okućenoj nizom zlatnih kolajni i drugih priznanja, okušao u proizvodnji raznih vrsta meda pa i od vrbe.

"Med od vrbe doista je rijetkost jer se može vrcati tek svakih nekoliko godina, kada se poklope brojni preduvjeti, od atmosferskih prilika do vremena cvjetanja. Osim toga, u našim krajevima gotovo da su nestali nekad brojni vrbici, što dodatno otežava proizvodnju", napominje dodajući kako on, kao i ostali vinkovački pčelari, ove zime nije imao gubitaka u košnicama.

"Nekim pčelarima jesu uginule pčele, ali ti se moraju zapitati zašto. Ne vjerujem da su uzrok temperaturne oscilacije. U svojoj evidenciji imam podatak da je marelica u mojem dvorištu znala procvjetati i u ovo doba godine tako da se ne može reći da je proljeće nešto pretjerano uranilo. Temperature su ipak u normali za ovo doba godine, poglavito jutarnje", kaže taj iskusni pčelar, poznat po svojim brojnim sugestijama kako poboljšati stanje u pčelarstvu, poput prijedloga da se u hrvatsku pčelarsku praksu uvedu veterinari za pčele, kakvi postoje primjerice u Sloveniji i Mađarskoj.

O tom, a i drugim prijedlozima Mate Idžojtića, kao i drugih pčelara, prilike za razgovor bit će već nadolazećeg vikenda, kada se u Vinkovcima održavaju 11. pčelarski dani - Međunarodni pčelarski sajam opreme i pčelinjih proizvoda i znanstveno-stručni skup koji će se održati na temu "Sa zdravim pčelama u Europu".

Foto: depositphotos.com, victorburnside


Tagovi

Pčelari Med Proizvodnja Pčela Mato Idžojtić Vinkovci Izvoz Potrošnja Gubici 11. Pčelarski dani Veterinari za pčele Temperaturne oscilacije Pčelarska tradicija Med od vrbe Suncokretov med Pčelinje zajednice


Autor

Alen Kuns

Više [+]

Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.