Suša pojela 40 posto prinosa meda

Dok su prošle godine zbog trovanja pretrpjeli veliki pomor pčela, od čega se pojedini još opravljaju, na pčelare se ove godine nadvila nova nevolja - suša. Đakovački pčelar Željko Tomić, čija se obitelj pčelarstvom bavi punih pet desetljeća, kaže kako je suša ove godine 'pojela' do četrdeset posto prinosa meda.

- Suša je donijela probleme pčelarima u cijeloj zemlji, od Dalmacije do Slavonije. Na našem području prinosi se razlikuju i po lokaciji na kojoj su se pčele nalazile. Primjerice, meni su jedne bile kod Đakova i donijele su mi prinos, dok one kod Semeljaca nisu - kaže ovaj pčelar koji ima 200 košnica, od kojih je 100 glavnih, a druga polovina su pomoćna društva.

- U Đakovštini je bilo mjesta na kojima suncokret ove godine uopće nije medio. Bagrem vrlo kratko, a o livadama i travama da i ne govorim. Tu je suša napravila najviše štete: nije bilo korova, a kamoli trave - ističe Tomić.

- Iako je suša kriva za smanjene prinose, pravo na odštetu nemamo. Nemamo pravo čak ni osigurati pčele - kaže Tomić.

Napominje i kako pčelari više ne ostvaruju poticaje na temelju kilograma meda i broja košnica, nego se provodi šest mjera: za suzbijanje varooze pčela, kontrolu kvalitete meda, obnavljanje pčelinjeg fonda, racionalizaciju troškova selećeg pčelarstva, tehničku pomoć pčelarstvu i primijenjena istraživanja u pčelarstvu. Riječ je o Nacionalnom pčelarskom programu koji su izradili HPS i Ministarstvo poljoprivrede, a kako bi se uskladili s Europskom unijom. Od šest navedenih mjera, doznajemo od predsjednika Hrvatskog pčelarskog saveza Martina Kranjeca, ove su godine ostvarene dvije: borba protiv Varroe destructor i tehnička pomoć, ukupno u visini devet milijuna, od čega je, kaže Kranjec, iskorišteno 95 posto.

- Mi kao pčelari možemo potraživati, no do sada nikad nismo bili uvršteni u raspodjelu sredstava kada je riječ o isplati odštete od elementarne nepogode - suše. Nekakvu odštetu pčelari eventualno mogu dobiti od lokalne zajednice. Tumači nam se kako je u našem slučaju elementarna nepogoda kada nam uginu pčele - kaže Kranjec.

On pak procjenjuje kako su zbog suše ponajviše stradali pčelari u Dalmaciji, a štete na kontinentu procjenjuje na trideset posto.

Umjetni med - neistina!

“Službeni stav i struke i Hrvatskog pčelarskog saveza je da nema umjetnog meda u Hrvatskoj. Tko patvori, gdje i što, mi ovoga trenutka ne znamo. Ono što mi možemo reći jest to da pčelari niti imaju previše mogućnosti niti se bave takvim rabotama. Posebice jer nam na kućnom pragu raste prodaja i mi jako dobro znamo što prodajemo našim susjedima, prijateljima i drugim kupcima. Od kada je pravilnik o prodaji na kućnom pragu donesen, kontinuiran je pritisak na Ministarstvo da se on reducira, promijeni, ili čak postroži”, kaže predsjednik HPS-a Martin Kranjec.

Prirodni med mora se ušećeriti

“Među ljudima je panika, je li ovo prirodni med ili nije. Kako radim prodaju 'na kućnom pragu', trudim se pojasniti o čemu je riječ. Prije nekoliko dana bio mi je čovjek koji je tražio med za lijek, ali koji se neće ušećeriti. Svaki med koji je prirodan mora se kristalizirati, ili u narodu rečeno, ušećeriti. Ljudi to, vjerovali ili ne, prvi put čuju”, kaže Željko Tomić.

Autor: Maja MUŠKIĆ