Pretraga tekstova
Istraživači sa Sveučilišta Manitoba u Winnipegu počeli su raditi na uzgoju jačih pčela, takozvanih super-pčela, sposobnih za preživljavanje i prilagođavanje izloženim opasnostima.
Svjetska populacija pčela se nalazi u najugroženijem položaju, dok na tisuće pčelinjih društava umire svake godine. Ova činjenica navela je znanstvenike da pokušaju spasiti preostalu populaciju parenjem običnih pčela sa novim i otpornijim super-pčelama, piše bh pčelar.
Pčelari diljem svijeta se žale na loše godine u zadnjih nekoliko desetljeća, upravo zbog pada pčelinjih populacija uzrokovanim insekticidima, virusima i Varoom. Ovo je navelo istraživače sa Sveučilišta Manitoba u Winnipegu u Kanadi, da počnu raditi na uzgoju jačih pčela sposobnih za preživljavanje i prilagođavanje izloženim opasnostima.
Prema podacima UN-a, virusi i grinje su prošle godine bili odgovorni za smrt 85% pčela na Bliskom Istoku, 10-30% pčela u Europi, i skoro trećinu pčela na teritoriju SAD-a. Ove brojke zabrinjavaju znanstvenike s obzirom da 90% svjetskih usjeva koji se koriste za hranu oprašuju upravo pčele, a njihovim nestankom gubi se 83 milijardi dolara svjetske privrede, ali i dovodi do gladi preko milijardu ljudi širom planete.
Kako bi postigli ove rezultate, kanadski znanstvenici su u pčelarske kolonije širom Kanade ubacili matice koje su imale određene karakteristike, nakon čega su ih podvrgnuli testiranjima na razne bolesti, poput virusa, grinja, pesticida, itd. One generacije koje su preživjele se dalje koriste za parenje i uzgajanje za iduću sezonu, a znanstvenici se nadaju da će na ovaj način vremenom dobiti pčele potpuno otporne na bolesti.
Ono što su dobili bilo je i više nego što su se nadali; ne samo da su nove pčele bile otporne na štetočine i viruse, već su bile u stanju preživjeti oštre zimske uvjete. Rezultati su iznenađujući s obzirom da tek 46% europskih pčela preživi zimu, dok su njihove super-pčele imale šanse za preživljavanje do 75%.
Znanstvenici napominju da je trivijalno vjerovati da će ove super-pčele označiti kraj običnih pčela, i cjelokupne krize u kojoj se nalazi svjetska industrija hrane, s obzirom da zagađenje okoliša, klimatske promjene i razorni pesticidi imaju daleko smrtonosnije posljedica na svjetsku populaciju pčela.
Izvor: bhpcelar.com, Foto: Silberfuchs/pixabay.com
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masni... Više [+]
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masnije od kupovnoga. Može se i pržiti ali za salate daje poseban okus, ali ponovo ga moraš razrijediti sa kupovnim nismo naučeni na nešto tako masno. Ja sam bio pokusni kunić da se vidi zdravstvena ispravnost ali kad ti jezičinu zamasti to se sa ničim cijeli dan ne može odmasti iz usta. Za alkoholom neznam jer nepijem. Može se reči prava delikatesa DOMAČE JE DOMAČE zbog toga i jesam svaki dan u obilasku suncokretovih polja nešto predivno za vidjeti, pomirisati a kasnije čemo vidjeti koliko će se cijediti kod kuče.
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+] sunce prži a kod mene to bolje podnosi, Osječki institut oni imaju to što nama ovdje treba. U principu morao bih zvati, nekada su imali odličan tvrdunac fao 303 i polutvrdunac fao 505 kataloški to sjeme nevidim ali ga sigurno imaju na institutu. Bili su odlični za kukuruzno brašno i paletu, a ja sačuvao kameni mlin, nisam ga nikome htio prodati poslije kako me udario srčani, samo ga treba dobro očistiti i poklepati, pa ponovo u biznis + i integralno brašno.
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+] pisalo 51-55% ulja, mjerili smo 3 kg treba za litru. Vidjet čemo kako će biti kod Surimi CL ipak je to Slavonac sjeme, to bi trebalo mastiti😂. Prijatel jedan ima LG, drugi ima Pionir, valja isprobati posebno svaku sortu, a tada i mix da se vidi i boja ulja, da se vidi i koja je razlika. Ali po mom ako je domače tu masnoča nebi trebala biti upitna možda jedino koliko kg u jednu litru. Ali ponovo mnogo islativije i bolje nego kupovno. Ono što gledao u recenzijama pokusna polja Rusija, Ukraina, Rumunjska na youtubu Lidea ima veliku različitu paletu sjemena. Onaj veliki problem za moj kraj previliki cvjetovi, i ako predjesen udari velika vlaga zraka tada ga napadne bolest bjela trulež, trune glava cvijeta od sredine prema rubovima latica i moraš ga prijevremeno skidati sa polja a vlaga mu još i oko 30%, pa tada ako nemaš sušaru, lopata i na betonu mješaj da se posuši prirodno. Ja sam se opekao na tome prošle godine. Nezaboravno😂
Vedran Stapić
prije 6 dana
Prije 20-ak godina uljara Čepin proizvodila je Olisan, hladno prešano ulje suncokreta. Vrhunski proizvod, salatno ulje kako Maja sugrerira, ali čini Više [+] se prije vremena. Tržište tada nije bilo spremno. Ostalo mi je u glavi da je za litru trebalo cca 9 kila sjemenki.
Damir Senjan
prije 6 dana
Maja Celing to mi napisala isto jedna žena da kupuje negdje kod Vinkovaca. Ovo je tek učenje o prešanju 😂 prvu turu smo malo zeznuli, nešto probali Više [+] pa imalo okus na karamel ulje. Učiš dok si živ. Šteta kikiriki mi nije niknuo da i njega isprobam.
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Bravo! Mi koristimo Vinkovačko hladno peešano. Ima taj poseban miris i okus, ali vec nam je par godina normalno i u slatama i kod dinstanja, Više [+] prženja... s tim da mi koristimo i puno maslinovog pa kombiniramo.