Iako je na gospodarstvu Brleković proizvodnja meda oduvijek bila primarna djelatnost, obitelj je prošle godine počela i proizvodnju matične mliječi, koju nazivaju i najvažnijom namirnicom na svijetu
Na gospodarstvu Brleković u selu Turkovčina u Zagrebačkoj županiji, članovi obitelji vrijedno rade, baš kao i njihove pčelice. Naime, pčelarstvo je ovdje tradicija kojom se bave već desetljećima. Svaka je obitelj u ovome kraju imala barem po jednu košnicu za vlastite potrebe, a obitelj Brleković odlučila je učiniti nešto više te je sedamdesetih godina prošlog stoljeća krenula u modernizaciju, kako proizvodnje tako i pčelinjih proizvoda.
Sada se pčelarstvo Brleković može pohvaliti sa čak stotinjak pčelinjih zajednica. Pritome se koriste LR (Langstrot Rutovim) košnicama, odnosno "nastavljačama" kod kojih se otvor nalazi s gornje strane. U njima nastaje najkvalitetniji bagremov med, kao i cvjetni, livadni i kestenov. Iako je ovdje proizvodnja meda oduvijek bila primarna djelatnost, obitelj je prošle godine počela i proizvodnju matične mliječi, koju nazivaju i najvažnijom namirnicom na svijetu.
Matična je mliječ u pčelinjoj zajednici namijenjena prehrani matice, odnosno matične pčele i ličinki. Proizvode ju hipofaringealne žlijezde koje se nalaze na glavama pčela radilica, a hranjive tvari u matičnoj mliječi omogućuju matici životni vijek od pet godina. S druge strane, životni je vijek obične pčele radilice dva do četiri mjeseca. Zanimljiva je činjenica da se radilice hrane nektarom i peludom, dok se u prehrani matice nalazi isključivo matična miječ. Naime, matica mora biti sposobna položiti i do 2.000 jajašaca u razdoblju polijeganja jaja, a to joj pruža opravo prehrana ovom čarobnom namirnicom.
Vitamini, proteini i aminokiseline te voda (67 %) sastavni su elementi matične mliječi, a postupak njezina dobivanja vrlo je složen. Skupljanje se obavlja u svibnju, lipnju i srpnju, a kako bi se proizvela dovoljna količina, pčelari moraju potaknuti radilice kako bi proizvodile dodatne količine mliječi.
To se obavlja na način da se simulira iznenadni gubitak matice, što u pčelama radilicama budi nagon za proizvodnjom nove matice. One će tada određenu ličinku hraniti velikim količinama matične mliječi, što će u ličinki potaknuti razvoj jajnika i ostale morfologije matične pčele. Višak matične mliječi ostaje u saćama, koje se naknadno vade iz košnica kako bi se izvojila matična mliječ.
U jednoj je sezoni od šest mjeseci moguće dobiti 500 grama matične mliječi. Preporuka je da odrasle osobe matičnu mliječ konzumiraju jednom dnevno i to u količini od jednog grama. Ipak, pri tome se ona ne smije gutati, budući da će želučana kiselina uništiti sve nutritivne elemente. Stoga se ona konzumira na način da se otopi ispod jezika, kako bi se sastojici izravno apsorbirali u krv. Matična mliječ ima nebrojene učinke na ljudsko zdravlje, kao što je jačanje imuniteta, uspostavljanje hormonske ravnoteže, regulacija kolesterola u krvi, smirivanje upalnih procesa, liječenje neplodnosti. Očito je da se s razlogom naziva najvažnijom namirnicom na svijetu!
Foto: OPG Brleković
Tagovi
Autorica
