Sječom bagrema pčelaru nanio veliku štetu

"U svakoj preporuci za radove na pčelinjaku u toku zime prva stavka koju pčelar treba osigurati je mir. Pri redovnom obilasku pčelinjaka, stanje koje sam zatekao predstavlja sve samo ne mir.

Drvokradica i nečovjek posjekao je sve bagreme oko pčelinjaka deblje od 5 cm. On je ovom akcijom prema mojoj procjeni zaradio oko 200 kuna, koliko košta metar drva, a meni je napravio štetu koju ću moći sagledati tek na proljeće.

Nesaglediva šteta pčelinjaku

Sam sam pridonio njegovoj akciji jer je okolina pčelinjaka održavana i pokošena pa mu nije bio problem prići", priča o svježe doživljenom iskustvu poznati pčelar i predsjednik vinkovačke pčelarske udruge Nektar, Stanko Čuljak.

Prema njegovim riječima, svi oni koji sijeku mlado drveće uz kanale i njive, u potrazi za ogrijevom u ove zimske dane, puno se neće ogrijati posječenim stablima, ali će pčelarima napraviti ogromnu štetu.

Drveće služi kao barijera

"Drveće i ostalo visoko raslinje služe kao barijera koja košnice štiti od naleta vjetrova. Da nema toga, pčelari bi morali izgraditi neku umjetnu barijeru jer pčele ne mogu biti izložene vjetrovima. Ne moraju biti niti hermetički zatvorene, ali niti na vjetru i upravo im tu prozračnost osigurava drveće i drugo raslinje", pojašnjava Čuljak.

Navodi kako pčele inače vole mir i tišinu te im smeta i kljucanje ptice po košnici koje ih zna uznemiriti i zbuniti. Pčele u ovo doba godine miruju i u tom stadiju ostat će sve dok temperatura zraka ne prijeđe 13 stupnjeva. Čim malo zatopli pa bio napolju i snijeg, one postaju aktivne i izlijeću. A do tada, najviše vole mir kojega ovih dana u pčelinjaku Stanka Čuljka, zbog drvokradica, baš i nije bilo.