Proljeće donosi gubitke u pčelinjaku, u nekim će zemljama doseći 40 posto, a u Hrvatskoj?

"Iza nas je jedna lijepa zima kada su u pitanju pčele. Temperaturni minusi su bili konstantni, tako da nisu napuštale košnice do prije dva tjedna kada je zatoplilo“, kaže Željko Balen, predsjednik požeškog Pčelarskog društva Zlatna dolina i član Upravnog odbora Hrvatskog pčelarskog saveza.

Obično u proljeće dolazi do određenog gubitka, odnosno povećane stope smrtnosti u pčelinjoj zajednici.

"Ukoliko su pčelari redovito obavljali prihranu, ne bi trebalo biti većeg pomora. Prošlog ljeta je bilo dosta sušnih razdoblja, a ako je izostala prihrana, pčele su mršave, slabe i osjetljive i u tim slučajevima dolazi do povećanog broja ugibanja", kaže Balen, te dodaje:

"Procjenjujem da bi u Hrvatskoj stopa smrtnosti mogla biti maksimalno do 20%, no kako čujem od kolega u Srbiji, tamo bi postotak mogao biti znatno veći“.

Zabranjeni pesticidi za tretiranje uljane repice glavni uzročnici pomora pčela u Hrvatskoj

Međutim, u nekim europskim zemljama stručnjaci upozoravaju na zabrinjavajuće prognoze.

Zabrinjavajuća stopa smrtnosti

Prema priopćenju Mreže bioraznolikosti za pčele, stopa smrtnosti ovih oprašivača u većini europskih zemalja već je prešla 12%, a predviđa se da bi do proljeća mogla doseći zabrinjavajućih 40%, piše Lafranceagricole.

"Uzrok tome je razoran koktel nutritivnih nedostataka, pojačanog parazitizma i virusa", stoji u priopćenju.

Stručnjaci smatraju da je glavni uzrok povećane smrtnosti pčela pristup hrani. Nepredvidivo vrijeme tijekom 2024. godine ozbiljno je pogodilo proizvodnju meda, ali i smanjilo rezerve peludi i nektara koji su ključni za preživljavanje pčelinjih kolonija.

"Nedovoljna i neuravnotežena prehrana slabi pčele, čineći ih osjetljivijima na bolesti i parazite", precizira Mreža bioraznolikosti.

Mreža bioraznolikosti također upozorava na problem prenatrpanosti pčelinjih zajednica.

"Pčele se nalaze u situaciji u kojoj se moraju boriti na nekoliko frontova: nedostatak hrane, parazitske infekcije poput Varroe i Noseme, te virusi", kažu. U takvoj situaciji, pčelama je potrebna specifična hranjiva tvar, poput polifenola, koji se nalaze u određenim vrstama peludi. Bez njih su dodatno ugrožene.

Jačanje biološke razunolikosti

Za pčelare, jedina nada u borbi za opstanak pčela jest duža zima. Takav scenarij mogao bi odgoditi razvoj kolonija i smanjiti pritisak parazita. Međutim, stručnjaci ističu da se za dugoročnu sigurnost mora poduzeti mnogo više.

"Jedino rješenje za osiguranje budućnosti pčela je jačanje biološke raznolikosti", naglašava Philippe Lecompte, ekološki pčelar i predsjednik Mreže bioraznolikosti za pčele.

Treba biti što više cvijeća, bilo da dolazi iz poljoprivrednih kultura poput uljane repice, suncokreta i lucerne, ili iz prirodnih prostora poput živica i šumskih rubova.

"Bez ovih resursa, naše pčele su osuđene na propast", zaključuje Lecompte.