• Pčelarstvo
  • 19.05.2010.

Potražnja meda sve veća a smanjena proizvodnja

Pomor pčela i elementarne nepogode drastično smanjili proizvodnju meda

  • 2.212
  • 108
  • 0

U Osječko-baranjskoj županiji u posljednje vrijeme značajno je povećan broj educiranih i dobro opremljenih pčelara, a drastično je smanjenja proizvodnja meda.
Kao jedan od osnovnih razloga smanjenja proizvodnje meda su, kako je istakao Zvonimir Pajnić, predsjednik Županijskog saveza pčelara Osječko-baranjske županije, posljedice elementarne nepogode u 2007. godini i nezapamćeni zimski pomor pčela u 2008. godini, a ni lanjska godina nije išla na ruku pčelarima, jer poslije bagrema gotovo ništa nije medilo.

Ni suncokret više ne medi

Iako se, kako kaže Pajnić, pčelarstvo od gubitaka vrlo brzo oporavlja, s proizvodnjom meda to nije slučaj. Tako je u 2008. godini proizvedeno najmanje meda u zadnjih osam godina, samo 660 tona, lani 820 tona, dok je ranijih godina ukupna proizvodnja iznosila više od 1.000 tona. Mnogi smatraju i da razlog smanjenoj proizvodnji meda leži i u činjenici da na ovim prostorima suncokret više ne medi. Međutim, struka i znanost na taj problem još nemaju odgovora. Pajnić ističe kako je za područje Osječko-baranjske županije proizvodnja suncokreta bitna, jer se čak pola od ukupne proizvodnje dobije iz sucokretove paše. Kako bi ipak dobili bar neke odgovore na to pitanje osječko-baranjski pčelari, u suradnji sa Županijskom komorom Osijek u planu imaju organizirati okrugli stol s pčelarima i selekcionerima suncokreta.

I prošle je zime, već treći put zaredom, došlo do pomora pčela, a procijenjeni su gubici od približno 30 posto. Koliko će meda ove godine biti proizvedeno, za sada je, kako kažu pčelari, teško prognozirati zbog nekoliko razloga. Osim što je zasijano manje uljane repice, koja je inače dobro medila, ni bagrem baš ne obećava dobru pašu. Bagrem je u dobrom stanju, ali vrijeme pčelarima ne ide na ruku, jer su značajno pale temperature.
Iza bagrema ide lipa, a očekuje se, kako kaže Pajnić, da će bolje proći seleći pčelari od stacioniranih kojih ima, nažalost, više i to ne samo zbog troškova, već i starosne strukture pčelara.
U Hrvatskoj se na godinu proizvede približno 5.000 tona meda i gotovo sav ima siguran plasman. Naime, osim povećane potražnje za medom na domaćem tržištu, hrvatski med je ponovno nakon nekoliko godina stagnacije tražen i na EU tržištu. Zadnjih godina na EU tržištu dominirao je kineski jeftini med, a kako se neslužbeno doznaje Kina sada, navodno, ima velike probleme s pomorom pčela i smanjenjem proizvodnje meda, a što je Hrvatskoj opet otvorilo vrata tih tržišta.

Potražnja veća od ponude

- Naša su izvozna tržišta pretežito Bosna i Hercegovina, te Njemačka. U zadnje vrijeme potražnja za hrvatskim medom čak je tolika da ju nije moguće podmiriti. Izvoz meda još uvijek ide pretežito u bačvama, ali u nešto smanjenom obujmu - trenutačno je omjer pola u bačvama, pola u staklenkama. Pčelarima na ruku ove godine, za razliku od nekoliko godina ranije, prije velikog pomora pčela idu i otkupne cijene meda. Otkupna cijena meda od bagrema je 20 kn/kg, a ostalih vrsta od 15 do 18 kn/kg. Samo da još plaćanja budu na vrijeme i redovita. Pčelari također mogu biti zadovoljni i poticajima koji će još još ovu godinu biti isplaćivani i po kilogramu proizvedenog meda i po košnici, a od 2011. godine samo će se poticati po košnici. Vjerujemo kako pčelarima neće ni u EU biti lošije, jer se jako mnogo ulaže u smislu zaštite pčela, budući da je ona ugrožena vrsta, te će stoga biti moguće povući i financijska sredstva za održanje pčela, kaže Pajnić.

Autor: Zdenka RUPČIĆ


Povezana stočna vrsta

Pčelarstvo

Pčelarstvo

Pčelarstvo je specifična grana ljudske djelatnosti te su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mjesta obitavanja pčela su veliki... Više [+]

Tagovi

Pčelarstvo Pčele Pčelarski proizvodi Med Elementarna nepogoda Izvoz

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

"Svaka proizvedena litra mlijeka ili kilogram mesa, stvara nam gubitak od 25 do 40 posto, otkako su cijene svih naših inputa višestruko porasle“, kaže Emina Burek, čiju priču donosimo sutra...