Pretraga tekstova
HPS je zamolio sve pčelare u Hrvatskoj da se uključe u akciju prikupljanja kompletnih zajednica kako bi pomogli pčelarima s poplavljenih područja.
U velikoj županijskoj vijećnici u Vinkovcima održan je sastanak pčelara Vukovarsko-srijemske županije kako bi se sagledali gubici koje su pčelari pretrpjeli na poplavljenim područjima županjske Posavine. Sastanku je nazočan bio i tajnik Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS) Tomislav Gerić.
"Na poplavljenim područjima računamo da je stradalo oko 2.000 košnica. Znamo pouzdano da je uništeno 1.000 košnica u poplavama, a procjenjujemo da će bar još 1.000 njih stradati pa računamo da je šteta za 2.000 košnica negdje oko dva milijuna kuna, ako se računa 1.100 kuna po košnici. Pritom u to nisu uključene štete na pčelarskom priboru i opremi uništenoj u poplavi. Pored toga nam se ove godine dogodilo da se na elementarnu katastrofu nadovezala elementarna nepogoda na širem području Hrvatske i u našoj županiji pa imamo oko 10.000 košnica koje su prosječno izgubile pet kilograma meda prinosa na tri propuštene paše. Procjenjujemo da je ukupna šteta za sada oko tri milijuna kuna", istaknuo je Danijel Kunodi, dopredsjednik Udruge pčelara Nektar Vinkovci. Riječ je o golemom gubitku za pčelarsku proizvodnju u Vukovarsko-srijemskoj županiji, u kojoj su pčelari prije poplave raspolagali s 12.000 pčelarskih zajednica.
"To su neviđene štete. Primjerice, pčelar Marijan Kovačević iz Račinovaca izgubio je 220 pčelinjih zajednica. Pod vodom mu je ostala sva oprema, a mogu reći kako je imao opremu koju bi većina pčelara Hrvatske mogla samo poželjeti. Tomislav Jaružanin iz Gunje izgubio je 135 košnica, Stjepanu Babijanskom iz Đurića voda je potopila 77 košnica, Zijad Biserović iz Gunje također je pretrpio ogromne gubitke", naveo je Nikola Agelić, predsjednik Udruge Pčelari Cvelferije. To su samo neki primjeri koji govore u kojoj je mjeri ova nepogoda pogodila pčelare, ali i sve ostale poljoprivrednike. No ti gubici nisu jedini, jer na tom je poplavljenom prostoru pčelarstvo potpuno izgubljeno za cijelu ovu godinu, s obzirom na to da i preživjele pčele više nemaju pašu na kojoj bi uopće skupile nešto meda.
"Moje pčele koje su ostale u Gunji, one su sve potopljene, odnosno nema ih više. Imao sam 50 košnica, jedan mali dio sam uspio spasiti, no većina je potopljena. Osim košnica, uništena mi je kompletna oprema, tako da financijski gubitak koji sam pretrpio iznosi oko 100.000 kuna'', rekao je pčelar Krunoslav Lovrić iz Gunje. Kako kaže, ne zna otkuda započeti. U Jankovcima ima 48 košnica, ali su tako pčele gladne jer kada je bagrem cvjetao, bile su kiše. Sada ih namjerava prenijeti u Gunju jer dolazi cvatnja lipe, ali se boji da lipa nije zagađena. „Ako i njih izgubim, ostat ću bez i jedne pčele", navodi dodajući kako mu je uništena i sva oprema te nema niti dimilicu, koja je najosnovnije pčelarsko oruđe.
"U kontaktu smo sa svim pčelarima otkada se dogodila ova katastrofa. HPS je zamolio sve pčelare u Hrvatskoj da se uključe u akciju prikupljanja kompletnih zajednica kako bi pomogli pčelarima s poplavljenih područja. Kad se prikupe svi podaci s poplavljenih područja, počet ćemo donacije", izjavio je Gerić za medije. Sve donirane pčele će do 26. lipnja biti dostavljene do sabirnog centra u Spačvi te podijeliti stradalim pčelarima s dijela županjske Posavine, poznatog i pod nazivom Cvelferija te otuda i naziv udruge Pčelari Cvelferije. Taj je datum odabran zbog toga da bi se s tim pčelinjim zajednicama ipak mogla iskoristiti suncokretova paša. U Spačvi će se provjeriti zdravstveno stanje pčela, obaviti tretmani i uputiti ih pčelarima koji su pretrpjeli gubitke.
Također je postavljeno pitanje zdravstvenog stanja pčela koje su preživjele potop, što će morati utvrditi veterinarske službe kako bi na vrijeme mogle djelovati, odnosno omogućiti nastavak pčelarske proizvodnje ili čak uništiti zaražene pčele i njihova legla.
Foto: depositphotos.com
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masni... Više [+]
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masnije od kupovnoga. Može se i pržiti ali za salate daje poseban okus, ali ponovo ga moraš razrijediti sa kupovnim nismo naučeni na nešto tako masno. Ja sam bio pokusni kunić da se vidi zdravstvena ispravnost ali kad ti jezičinu zamasti to se sa ničim cijeli dan ne može odmasti iz usta. Za alkoholom neznam jer nepijem. Može se reči prava delikatesa DOMAČE JE DOMAČE zbog toga i jesam svaki dan u obilasku suncokretovih polja nešto predivno za vidjeti, pomirisati a kasnije čemo vidjeti koliko će se cijediti kod kuče.
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+] sunce prži a kod mene to bolje podnosi, Osječki institut oni imaju to što nama ovdje treba. U principu morao bih zvati, nekada su imali odličan tvrdunac fao 303 i polutvrdunac fao 505 kataloški to sjeme nevidim ali ga sigurno imaju na institutu. Bili su odlični za kukuruzno brašno i paletu, a ja sačuvao kameni mlin, nisam ga nikome htio prodati poslije kako me udario srčani, samo ga treba dobro očistiti i poklepati, pa ponovo u biznis + i integralno brašno.
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+] pisalo 51-55% ulja, mjerili smo 3 kg treba za litru. Vidjet čemo kako će biti kod Surimi CL ipak je to Slavonac sjeme, to bi trebalo mastiti😂. Prijatel jedan ima LG, drugi ima Pionir, valja isprobati posebno svaku sortu, a tada i mix da se vidi i boja ulja, da se vidi i koja je razlika. Ali po mom ako je domače tu masnoča nebi trebala biti upitna možda jedino koliko kg u jednu litru. Ali ponovo mnogo islativije i bolje nego kupovno. Ono što gledao u recenzijama pokusna polja Rusija, Ukraina, Rumunjska na youtubu Lidea ima veliku različitu paletu sjemena. Onaj veliki problem za moj kraj previliki cvjetovi, i ako predjesen udari velika vlaga zraka tada ga napadne bolest bjela trulež, trune glava cvijeta od sredine prema rubovima latica i moraš ga prijevremeno skidati sa polja a vlaga mu još i oko 30%, pa tada ako nemaš sušaru, lopata i na betonu mješaj da se posuši prirodno. Ja sam se opekao na tome prošle godine. Nezaboravno😂
Vedran Stapić
prije 6 dana
Prije 20-ak godina uljara Čepin proizvodila je Olisan, hladno prešano ulje suncokreta. Vrhunski proizvod, salatno ulje kako Maja sugrerira, ali čini Više [+] se prije vremena. Tržište tada nije bilo spremno. Ostalo mi je u glavi da je za litru trebalo cca 9 kila sjemenki.
Damir Senjan
prije 6 dana
Maja Celing to mi napisala isto jedna žena da kupuje negdje kod Vinkovaca. Ovo je tek učenje o prešanju 😂 prvu turu smo malo zeznuli, nešto probali Više [+] pa imalo okus na karamel ulje. Učiš dok si živ. Šteta kikiriki mi nije niknuo da i njega isprobam.
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Bravo! Mi koristimo Vinkovačko hladno peešano. Ima taj poseban miris i okus, ali vec nam je par godina normalno i u slatama i kod dinstanja, Više [+] prženja... s tim da mi koristimo i puno maslinovog pa kombiniramo.