Pomor pčela zbog pesticida i u Hrvatskoj

Pčele su se prve našle na udaru prekomjerne uporabe zaštitnih sredstva u poljoprivredi (pesticida) i u Hrvatskoj, nakon što su čitave pčelinje zajednice već nestale zbog istog razloga u više europskih zemalja i SAD-a.

Martin Kranjec, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS), kazao je za Vjesnik da je više razloga zbog kojih nestaju pčele, a da je najopasnija prekomjerna uporaba pesticida, koji su sve jači i uništavaju korove, ali i biološku raznolikost, gdje pčele zbog oprašivanja imaju nezamjenjivu ulogu. Dodaje da je prošle godine u Sloveniji došlo do velikog pomora 2000 pčelinjih košnica. No, struka u EU još uvijek nije dala učinkovit odgovor zašto pčele iznenada ugibaju, a najčešće se sumnja upravo na trovanje pesticidima kod pčelinje paše. No, i u okolici Zagreba lani je zabilježeno nestajanje pčela u krugu od desetak kilometara nakon što je čitav potok postao crven od prskanja voćnjaka jakim insekticidom, koji je ubio i pčele.

U Hrvatskoj ima 8000 pčelara te oko 360.000 košnica. Kranjec kaže da se u krizi čak povećao broj pčelara, jer je i cijena meda zbog 30 do 40 posto manjeg prinosa lani otišla gore, a slično bi moglo biti i ove godine. Uzrok pomora pčela, koji su prirodni regulatori cvjetanja mnogih biljaka i cvjetova, može biti i oštra zima, ali i različiti virusi i bakterije koje ih napadaju u prirodi. Ipak, sve veća primjena GMO-a u konvencionalnoj poljoprivrednoj proizvodnji usjeva u SAD-u, ali i više europskih zemalja, mogla bi biti uzrok njihova izumiranja. Ivana Tlak Gajger iz Zavoda za biologiju riba i pčela Veterinarskog fakulteta u Zagrebu kaže da postoji više različitih uzroka ugibanja pčelinjih zajednica, a općenito ih se može podijeliti na bolesti pčela, otrovanja i negativne učinke okolišnih čimbenika. Također, današnje uzgajane pčelinje zajednice ne bi mogle preživjeti bez pomoći čovjeka. No, nepravilna i višekratna primjena kemijskih sredstava protiv varooze (nametnička bolest pčela koju se može utvrditi u svakoj pčelinjoj zajednici) može dovesti do stresa, što dovodi do smanjenja imuniteta zajednice kad postaje prijemljivija za druge bolesti, napominje Ivana Tlak Gajger. Prema analizama provedenih upitnika proteklih nekoliko godina, gubici u pčelarstvu u Hrvatskoj kreću se od 12 do 15 posto. Ispitani pčelari smatraju da su im zajednice uginule kao posljedica nametničkih bolesti (varooza, nozemoza), otrovanja i provođenja loše pčelarske prakse.

Naravno, problem su pčelinjaci s gubicima većim od 50 posto ili više pčelinjih zajednica, a posjednici takvih uglavnom smatraju da su uzrok otrovanja pesticidima s obližnjih poljoprivrednih površina.

Posljednjih godina pčelari iz SAD-a, Belgije, Francuske, Španjolske, Grčke i nešto manje iz Nizozemske prijavili su iznenadne, nerazjašnjene i povećane gubitke pčelinjih zajednica, prosječno 30 do 40 posto. Dosad nije utvrđen specifičan uzročnik ugibanja, pojavnost nije sezonski ograničena, a sigurno nije riječ o uobičajenoj bolesti s prepoznatljivim simptomima. Ta se pojava naziva poremećaj propadanja pčelinjih zajednica (CCD). Zanimljivo je da iznenada iz naizgled zdrave zajednice nestanu odrasle pčele, pri čemu u košnici nalazimo pčelinju maticu i mali broj mladih pčela koje se ne mogu brinuti za leglo. No, u Hrvatskoj nije utvrđen CCD, ističe Ivan Tlak Gajger. U Press centru za okoliš ističu da je nužna edukacija domaćih poljoprivrednika što se tiče pravilnoga korištenja pesticida na polju, koji su navikli koristiti pesticide, kao i umjetna gnojiva, 'od oka'. U pojedinim zemljama EU-a poljoprivrednici ne mogu dobiti poticaje ako nemaju potvrdu o korištenju pesticida po obradivom hektaru. Uz to, moraju obavijestiti pčelare kad koriste pesticide kod kultiviranja nasada da mogu na vrijeme zaštititi pčele. No, kod nas postoji loša praksa da što se više baci pesticida, bit će manje korova, ali i pčela. No, na kraju toga lanca se nalaze i ljudi koji mogu biti otrovani ako jedu zatrovano voće i povrće.

Autor: MARINKO PETKOVIĆ