Zimski gubici kod pčela su normalni, a mi unatoč pričama o pomoru pčela ne znamo koje su, čije i zašto stradale. Sve je netko kaže. Problema u pčelarstvu ima, ali nije tako alarmantno kako se navodi. a time se može ići na ruku onima koji će reći: Nema meda, ajmo uvesti. A što ćemo tad s našim medom?, upozorava dopredsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Stanko Čuljak.
Premda su se posljednjih dana pojavile infomacije o pomoru pčela diljem Hrvatske, situacija ipak, čini se, nije toliko alarmantna. Naime, kako nam je rekao dopredsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza, predsjednik Saveza pčelara Vukovarsko-srijemske županije te predsjednik pčelarske udruge "Nektar" iz Vinkovaca Stanko Čuljak, u pčelarenju su zimski gubici od 5 do 10 posto normalni. Kada u proljeće dođe bagremova paša, pčele obično te gubitke nadoknade. Dakako, ako su tijekom zime imale mir i dovoljno hrane.
"Sve je: netko kaže. Ne znamo kome su stradale, pčele nisu dane na analizu i teško je reći kolike su štete. Naravno, problema u pčelarstvu ima. Pesticidi nisu bezopasni i naravno da preko granice stižu i neka sredstva koja nisu dozvoljena, a koja im sigurno štete, ali ljudi, pčelari su ti koji trebaju odraditi sve kako bi pripremili svoje pčelinje zajednice. Ima ljudi koji izgube sve pčelinje zajednice. No ako izgubiš 300 košnica, nešto ne valja s tobom ili s terenom na kojem pčelariš", kaže nam iskusni pčelar koji je zbog niza obaveza smanjio broj na 55 pčelinjih zajednica te se danas bavi proizvodnjom meda za svoje potrebe i iz ljubavi prema pčelama koja ga je i uvela u pčelarski svijet prije više od dva desetljeća.
Pčele se, dodaje, upravo i broje u proljeće, sve ostalo na jesen. A ova bi godina trebala biti jako dobra za hrvatske pčelare. "Pčele dugo nisu bile u boljoj kondiciji nego ove godine i očekujemo da će biti odlična godina", kaže S. Čuljak.
K tome, dodaje, treba upozoriti i na još jednu stvar. U Hrvatskoj se godišnje proizvede 8.000 do 10.000 tona meda. Unatoč tome, lani je uvezeno čak 2.000 tona meda. "Problema u pčelarstvu ima, ali nije tako alarmantno kako se navodi. a takvim se navodima može ići na ruku onima koji će reći: Nema meda, 'ajmo uvesti. A što ćemo tad s našim medom?", upozorava Stanko Čuljak.
Podsjećamo, domaći med od studenog 2018. dolazi u nacionalnoj staklenki. Korištenje staklenke povezano je sa sustavom označavanja Med hrvatskih pčelinjaka, tako da je na svakoj staklenci i jedinstveni broj putem kojeg svatko može provjeriti koji je pčelar proizveo med. Kontrolu korisnika Nacionalne staklenke za med radi Hrvatski pčelarski savez i nadležne inspekcijske službe, a svatko tko se ogriješi o pravila dobit će dvogodišnju zabranu upotrebe nacionalne staklenke i njegov će identitet biti javno objavljen.
Tagovi
Autorica
Đuro Japaric
prije 4 godine
Moje i dijela pčelara koje poznajem su preživjele i odlično se razvijaju . Povećati ću broj košnica jer je selo umiranjem pčelara ostalo bez pčela ! Vezano za nacionalnu staklenku , tu Tolušić pravi probleme , jer morate imati status člana pčelarske udruge i tek temeljem toga ću imati pravo na staklenku u 2020 g ! Osim toga kažu da moramo imati i status OPG ! Ova , sada tražena 2 kriterija zadovoljavam te uz dodatnu birokraciju ću imati pravo na staklenku u koju nakon kupnje netko može staviti tuđi med !!!!!!!!!!!!!!!