Pretraga tekstova
Koliko žive i koliko daleko pčele putuju od svojih košnica, trebalo bi dati istraživanje američkih znanstvenika.
Dugogodišnja misterija o tome koliko žive i koliko daleko pčele putuju od svojih košnica kako bi skupile pelud i nektar, uskoro bi mogla biti riješena, piše Sciencedaily.
Naime, znanstvenici s nekoliko američkih sveučilišta primijenili su novu metodologiju praćenja pčela uz pomoć minijaturnih QR kodova koje su ovim kukcima zalijepili na leđa.
"Ova tehnologija otvara mogućnosti biolozima da proučavaju sustave na načine koji prije nisu bili mogući, posebno u pčelarstvu", rekla je prof. Margarita López-Uribe.
Pčele se digitalno prate putem automatiziranog sustava koji ih snima senzorom kamere na ulazu u košnicu. Istraživači su, kažu, koristili AprilTags, minijaturni QR kod koji se zalijepi na pčelu radilicu bez ometanja njenog kretanja ili ozljeđivanja.
Svaka dva tjedna tijekom aktivne proljetne i ljetne sezone, tim je ukupno označio preko 32.000 pčela u šest pčelinjaka.
"Ciljali smo na mlade pčele kako bismo mogli točnije pratiti njihovu starost, posebno kada počnu letjeti i kada prestanu", rekla je Robyn Underwood, edukatorica za pčelarstvo Penn State Extension.
Jednom kada bi pčela bila dovoljno stara za let, napustila bi koloniju i vidjela bi se pod kamerom. U stvarnom vremenu, senzor bi očitao QR kod i uhvatio ID pčele, datum, vrijeme, smjer kretanja, napuštanje ili ulazak u košnicu.
Istraživači su otkrili da većina izleta obično traje od jedne do četiri minute.
Duža putovanja obično su trajala manje od 20 minuta, ali 34 posto označenih pčela provelo je više od dva sata daleko od košnice. Naime, želi se i utvrditi koliko daleko mogu letjeti. jer iako većinom lete na kraćim udaljenostima do jednog kilometra, procjenjuje se da su sposobne letjeti čak i do 10 kilometara od svoje košnice.
Kamere u svakoj košnici, koje rade 24 sata dnevno i sedam dana u tjednu, bile su povezane s mikroračunalom, a istraživači su učitavali podatke na svoja prijenosna računala tijekom tjednih posjeta.
Istraživači se nadaju kako će uspjeti označiti i pratiti trutove i matice kako bi saznali više o tim aspektima pčelarske kolonije.
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar, biciklist, hedonist (ne nužno tim redom). Dugogodišnji novinar i urednik u dnevnim tiskanim medijima, a posljednjih nekoliko godina radio je kao glavni urednik dvotjednog časopisa za poljoprivredu Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?