Perga je jedan od najljekovitijih i najskupljih pčelinjih proizvoda

Svi pčelinji proizvodi su jako hranljivi i ljekoviti, a perga je, pored matične mliječi, najljekovitiji i najskuplji proizvod pčela. Ona je u stvari fermentirana pelud, koja je 10 puta hranljivija nego obična pelud.

Stari pčelari kažu da, ako ga promatramo industrijski, pelud je sirovina dok je na cvijetu, polu-proizvod dok je na nogama pčele, a gotov proizvod kada je smješten u košnici i tada postaje perga.

Kako nastaje perga?

"Perga je fermintiran peludni prah kojega su pčele smjestile u ćelije saća, a pri tom mu dodale određene kvasce, enzime, fermente, te on nekoliko dana sazrijeva. Pčele saće pune dvije trećine pergom, onda ga pokrivaju slojem meda, pa je on kao takav konzerviran", objašnajva pčelar Miloša Stanić.

Blagotvornost perge za organizam

Ovaj proizvod pčela sadrži preko 200 mikroorganizama obogaćenim šećerima, proteinima, enzimima, aminokiselinama, ugljikohidratima, prirodnim kvascima, vitaminima - od vitamina grupe B, do vitamina C, D, E, K i drugih. U 100 grama perge nalazi se 13 miligrama rutina, koji naročito jača stijenke krvnih žila pa je zato perga najbolji lijek za kardiovaskularne bolesnike i anemične osobe. Također, koristi se i za ubrzan rast organizma i učvršćivanje kostiju, u liječenju alkoholizma i psihičkih oboljenja.

Stvaranje perge

Gram perge - 1 euro

Perga je za pčele, takozvani, pčelinji kruh. Koliko je vrijedna govori i njezina cijena na tržištu, koja je i do jedan euro za gram.

"Postoji malo pčelara koji vade pergu, jer je u košnici ima jako malo. Pčele je čuvaju za ishranu radiličkog legla i kada bismo mi izvadili pergu, takva košnica bi bila osuđena na propast, jer bi ostala bez hrane za sljedeću generaciju pčela, pod uvjetom da u prirodi nema drugih izvora peludi ili joj se ne dodaje pelud na kakav drugi način", objašnjava Stanić i naglašava da u košnici treba uvijek ostaviti minimum perge da bi leglo pčela opstalo u njoj.

Upotreba perge

Fermentirana pelud sazrijeva oko 15 dana u saću dok ne postane perga, zatim se vadi posebnim vadilicama i odlaže u bočicama koje se čuvaju u zamrzivaču daleko od sunčeve svetlosti. U kombinaciji s medom, perga je konzervirana i tako može dugo ostati, a da ne izgubi svoja vrijedna svojstva.

Može se jesti kao slatkiš u izvornom stanju, i to ne više od pola kavene žličice za odrasle i to tako da se otopi u ustima. Pored meda, može da se koristiti i u kombinaciji sa matičnom mliječi i propolisom.

"Pčelinji proizvodi su generalno malo ispitani i sve se svodi na pretpostavke i iskustvo. Med i svi preparati na bazi meda nisu lijekovi, ali se mogu upotrebljavati kao pomoćna ljekovita sredstva. Ako se duže koristi, perga jača imunitet i tako spriječava nastanak pojedinih bolesti, a naročito pomaže kod oporavka poslije teških operacija i oboljenja", napominje Stanić.

Zato i postoji izreka kod pčelara - koristite med kao hranu da ga ne biste koristili kao lijek.

Foto: Pčelinjak Stanković Mladenovac, Miloš Stanić, Julijana Kuzmić