Za pčelare rujan označava vrijeme intenzivnih priprema za nadolazeću zimu, a vrijedi i izreka: " Viša cijena uzimljavanja = brži i jeftiniji proljetni razvoj zajednica".
Rujan nam na pčelinjaku donosi prelazak iz ljeta u jesen, a za pčelare ovaj mjesec označava vrijeme intenzivnih priprema za nadolazeću zimu. Pčelinje zajednice se sve više i više pripremaju za hladnije mjesece i smanjenje dostupnosti hrane u bespašnom razdoblju. Pčelari, ali i pčele, dobro znaju da pažljivo planiranje i briga u rujnu osiguravaju snažne i zdrave zajednice tijekom zime koje trebaju dočekati nove paše u proljeće.
Njihov zadatak je da na pčelinjaku pripreme svoje zajednice za sve izazove koje donosi bespašno zimsko razdoblje. Naravno, podrazumijeva se kako uvjeti zimovanja pčela nisu kod svih jednaki pa tako pčelari ovisno o lokaciji kroz pažljivo planiranje, prihranu, tretmane i ostalu brigu o ovim životinjicama, nastoje osigurati da će njihove zajednice preživjeti zimske mjesece i izaći snažne i spremne za nove aktivnost u proljeće.
Dolaskom jeseni, izvor nektara postaje sve manji, a pčelama je potrebno osigurati dovoljno hrane za zimu. Provjeravaju se zalihe meda i peludi u košnicama. Ako se primijeti moguć nedostatak, odnosno manjak hrane, pčelar ih u ovom mjesecu još može dodatno hraniti gustim šećernim sirupom u omjeru 1:1 ili pogačom kako bi osigurao da im ostane dovoljno rezervi za preživljavanje zime.
Nadalje, grinja varroa jedan je od glavnih prijetnji, što je tijekom zime poseban problem. Rujan je, ako već niste odradili tretman u kolovozu, idealno vrijeme za one posljednje protiv varoze prije zimskog perioda. Tretmani će pomoći smanjiti njihov broj u zajednicama i uz ako treba prihranu osigurati da pčele budu što jače i otpornije na bolesti.
Naime, one dolaskom hladnih dana pripremaju svoje nastambe za zimu u unutrašnjem dijelu košnice, stvarajući tzv. zimsko klupko. Pčelari ako uoče da je potrebno često u rujnu im pomažu kako bi im premještanjem okvira s leglom olakšali regulaciju temperature i smanjili potrošnju hrane. Također, provjeravaju njegovo stanje kako bi osigurali da su matice zdrave i produktivne. Ako primijetite znakove lošeg legla ili znakove moguće bolesti, korisno je zamijeniti maticu prije zime.
Prije nego što ove medonosne životinje zatvore svoje leglo za zimu, pčelari provjeravaju stanje okvira s medom. Ako nema dovoljno zaliha, možete ostaviti dodatne okvire s onim iz zajednice gdje ima dovoljno za zimski period. Ovo će pomoći pčelama da održe potrebnu temperaturu i prežive zimu.
Dobra ventilacija u pčelinjaku je ključna kako bi se smanjila kondenzacija i vlaga. Možete koristiti posebne ventilacijske sustave ili osigurati pravilnu poziciju košnica kako bi se osigurala optimalna cirkulacija zraka.
Zaštita pčelinjaka od ulaska miševa i drugih štetnika je važna kako bi se ostvarila sigurnost. Postavljaju se tzv. češljevi te posebne zaštitne mreže ili prepreke kako bi spriječili ulazak nepoželjnih gostiju. Nerijetko neki na dno košnice stavljaju i matične rešetke koje bi trebale spriječiti ulazak glodavaca u košnicu.
Za zimu pčele bi trebale ući s barem 15 - 20 kg hrane, tako će zajednica na dva nastavka težiti 40-45 dok ona na jednom nastavku 30-35 kg. Višak hrane ne brine pčele, a ne bi trebao brinuti ni pčelare. U pčelarstvu vrijedi pravilo: Više hrane prilikom ulaska u zimu, manje je brige tijekom zime i na proljeće.
U pčelarstvu vrijedi i poslovica: viša cijena uzimljavanja = brži i jeftiniji proljetni razvoj zajednica. Idealna prihrana odnosno preciznija dopuna zaliha bila bi zamjena praznih okvira uskladištenim proljetnim ili bagremovim medom, jasno ako smo na proljeće razmišljali o zimi. Prednosti takve dopune hrane su višestruke. Kao prvo pčele se ne zamaraju preradom industrijskog šećera, a drugo, takvu dopunu možemo napraviti i zadnjeg lijepog dana prije zime.
Staro saće najbolje je odmah kod pregleda odvojiti i tijekom nadolazećih zimskih mjeseci pretopiti jer će u protivnom uništiti voskov moljac. Mlado saće koje imamo namjeru sačuvati za proljeće smještamo u prazne nastavke. Njih možemo naslagati jedan na drugi i ostaviti ispod nadstrešnice ili ovisno o tome koliko ga imamo staviti pčelama "na čuvanje".
Nadstrešnica za skladištenje saća bi trebala biti u hladu na sjevernoj strani. Voskov moljac nije aktivan na temperaturama ispod 10°C. U startu kad su još malo visoke možemo u svaki red položenih nastavaka staviti jednu sumpornu traku (drže ih sve poljoprivredne apoteke) ili jednostavno octenu, odnosno mravlju kiselinu (nerazrijeđenu) otprilike 0,5 litara po redu nastavaka. Potraju li više temperature, posudu s mravljom kiselinom dopunimo ili stavimo novu sumpornu traku.
Fotoprilog
Tagovi
Autor
Đuro Japaric
prije 1 godinu
Pojasnio sam ispod drugog teksta kojeg ste napisali , vezano za zelenu gnojidbu . Tu su moje donijele dosta , a još neke biljke od 4 u smjesi nisu procvala . Prošle godine su neki poznanici isto dobro prošli gdje je bila zelena gnojidba !
akarlovic
prije 1 godinu
Đuro Japarić, uvijek je to "u prosjeku" a ni zime nisu više kao što su bile nekad bile. Pčele izlaze njeguju leglo a unosa nema. Od viška zaliha glava ne boli. Naravno da se kvalitetno može uzimiti i nukleus sa pet ili sedam okvira a da uspješno prezimi. Zimovanje pčela u košnici može biti na jedan nastavak, može i na dva, može i u AŽ-u na deset ili dvadeset. To je stvar navike i odabira pčelara, poanta je da se pčele adekvatno zbrinu.
Đuro Japaric
prije 1 godinu
40 - 45 kg za 2 nastavka , 30 do 35 kg za 1 nastavak ? Imam LR košnice sa 9 okvira i to im je dovoljno za zimu . U prvom nastavku ostavim 7 okvira i u nekom meda ! Trenutno spuštam u prvi nastavak okvir sa medom , jedan ili dva , a u drugi stavljam poluprazan da matica još zaleže legla ! Zalihe su odlične , a dio meda donijele su od zelene gnojidbe !Za varou stavio sam trake , ali mi se to ne sviđa jer UNIŠTAVA saće !