Stručnjaci vjeruju kako su okidač povećane smrtnosti pčela pesticidi. Također, dokazano je da su pčele postale o njima ovisne, baš kao i ljudi o nikotinu.
Pčele u Sjevernoj Americi ugibaju zapanjujućom stopom. Zbog toga nisu ugroženi samo pčele i oni kojima se njima bave, nego i farmeri koji ih koriste za oprašivanje. Populacija pčela u Americi je alarmantno smanjena. Samo u posljednjih 12 mjeseci tamošnji su pčelari izgubili 42,1% svoje populacije, a to je druga stopa smrtnosti nakon što su se počele pratiti pčelinje kolonije 2010. godine.
Neke države u SAD-u, kao što je Oklahoma, prijavile su čak i veće štete, oko 63.4%, a prate ju Illinois i Iowa, gdje su stope smrtnosti i 62.4% i 61.4%. Nijedna država u SAD-u nema stopu smrtnosti pčela ispod 20% - je li sada vrijeme za uzbunu? Pitaju se to mnogi stručnjaci diljem svijeta. Vrijednost pčelinjeg djelovanja na godišnjoj razini procjenjuje se na 142 milijarde eura, a propast pčelinjih zajednica nije u interesu rastućeg agrobiznisa.
Najnovija istraživanja pokazuju zapanjujuće rezultate. Ne samo da pčele ne izbjegavaju cvjetove biljaka tretiranih pesticidima iz grupe neonikotinoida, koji su ranije dovedeni u vezu sa poremećajima u pamćenju i navigaciji pčela, nego su u laboratorijima takvoj hrani čak davale prednost.
Pogođene su i pčele u Europi, kao i dalje, fenomenom nazvanim poremećaj kolapsa kolonije za koji krive viruse, kombinaciju pesticida i drugih faktora ili pak misteriozne gljivice. Smrtnost pčela u Americi raste posljednjih deset godina, ali uzrok još nije određen. Stručnjaci, pak, i dalje vjeruju kako bi okidač mogli biti upravo pesticidi.
Naime, pčele su postale ovisne o pesticidima, što je slično ljudskoj ovisnosti o nikotinu. One, naime, razvijaju sklonost prema šećeru u kombinaciji s naširoko korištenim pesticidima - imidaklopridu i tiametoksamu.
Pokazalo je to i novo istraživanje kojega su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Newcastle te dokazali kako skupina pesticida, neonikotionida šteti divljoj populaciji pčela. "Sada imamo dokaze kako pčele vole jesti pesticidima kontaminiranu hranu i kao nikotin, jer nikotionidi mogu imati učinak droge na živčani sustav pčela", kaže Geraldine Wright sa Sveučilišta u Newcastleu, autorica istraživanja. Neonikotionidi su laboratorijski sintetizirani pesticidi temeljeni na strukturi nikotina. Oni se, pak, naširoko koriste za zaštitu usjeva, a funkcioniraju tako da se apsorbiraju kroz rastuću biljku te napadaju živčani sustav kukaca koji se žele njima nahraniti.
U drugoj studiji, Wright i njezin tim upotrijebio je stotinu bumbara i tisuću pčela u laboratorijskom eksperimentu, dopuštajući im da slobodno pasu od otopine saharoze s dodatkom koncentracije neonikotionida koji se nalaze u cvjetnom nektaru u prirodi, ili bez njih. Pčele nisu izbjegavale niti jedan od tri neonikotinoida, ali saharozi s klotijanidinom su prilazile u nešto manjoj mjeri. "Vjerujem kako su eksperimenti pokazali kako spojevi imaju farmakološki utjecaj na živčani sustav pčela", rekla je Wright.
U okviru švedskog istraživanja, znanstvenici su zasadili osam polja sjemenom repice tretiranim klotijanidinom i osam polja netretiranim sjemenom. "Najdramatičnije je što smo otkrili da se rojevi bumbara gotovo uopće nisu formirali na tretiranoj površini", kaže koordinatorica projekta Maj Rundloef sa švedskog Sveučilišta Lund. Na poljima repice tretiranim neonikotinoidom također je bilo manje divljih pčela, međutim, na rojeve medonosnih pčela, kako se čini, to uopće nije djelovalo.
Rezultati ispitivanja su važni s obzirom na trenutni EU moratorij na upotrebu grupe neonikotionida na pojedinim kulturama. U Europskoj uniji je naime, do 1. prosinca na snazi dvogodišnja zabrana korištenja neonikotinoida na poljima zasijanim biljkama koje privlače pčele. Europska komisija će na dan prestanka zabrane preispitati zabranu korištenja klotijanidina, imidakloprida i tiametoksama.
Foto: depositphotos.com, @dianazh
Tagovi
Autorica
cdomagoj
prije 8 godina
ocjena clanka 8/10... sve super "osim" zadnjeg odlomka... :)kao i hrpa clanaka na internetu, svugdje pise da je zabranjena upotreba neonikotinoida na 2 godine na poljima zasijanim biljkama koje privlace pcele. (kako komisija objasnjava; zabrana se odnosi na tretiranje sjemena na otvorenom, tretiranje tla, tretiranje zitarica i folijarno tretiranje biljaka privlacnim pcelama- odnosno biljke prije cvatnje). znaci, zabrana se NE odnosi na folijarno tretiranje poslije cvatnje, tretiranje sjemena u staklenicima, tretiranje ozimih zitarica, tretiranje usjeva koji se beru prije cvatnje (npr. kupusnjace) i to za "profesionalne" korisnike. a profesionalnih korisnika od ove godine kod nas ima vec, mogu reci, puno, sto znaci da svi oni znaju za ove regulative. a to sve znaci da je izjava o zabrani neonikotinoida jako naivna i mogu reci neozbiljna, ovisno od koga dolazi. osobno sam pobornik neonikotinoida zbog niza svojstava, ali isto tako sam za svaku restirikciju koja ce omoguciti vecu sigurnost pcela (i same poljoprivredne proizvodnje) posebno kad se radi o postotcima navedenim u clanku... nadalje, EK se obvezala napraviti reviziju svih novih saznanja koja se ticu ovih restrikcija, najkasnije 2 godine nakon datuma stupanja na snagu. i valja napomenuti da je akt. tvar fipronil zadesila slicna sudbina...nadam se opet da nisam nikoga uvrijedio, ali ovo je jos jedna kompleksna tema, a jos uvijek dosta ljudi koristi navedene akt. tvari na krivi nacin, a i ne razumiju sto to znaci.