Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Medonosna paša
  • 06.03.2015. 13:45

Pčele doista vole faceliju

Ovim je istraživanjem utvrđeno da je facelija bila atraktivna medonosna paša, unatoč konkurentnoj lipovoj paši. Praćenjem aktivnosti oprašivača na faceliji, uvjerljivo najzastupljenije bile su medonosne pčele. Zbog kompeticije s ostalim oprašivačima, udio bumbara i solitarnih pčela bio je znatno manji u odnosu na medonosnu pčelu.

  • 1.738
  • 122
  • 0

Posljednjih godina u pčelarskim se krugovima sve više govori o faceliji koja jako privlači pčele, pa sve više pčelara sadi parcele te biljke. Stručnjaci Agronomskoga fakulteta iz Zagreba, zasadili su također jednu pokusnu parcelu i pratili koliko su je pčele doista posjećivale. Facelija je inače, jednogodišnja zeljasta biljka koja se kod nas, u prvome redu, uzgaja za proizvodnju zelene krme, silaže, sijena, te kao zaštitni usjev.

Također, zanimljiva je i kao izdašna medonosna paša. Prema dostupnim saznanjima, u Hrvatskoj nije provedeno istraživanje o posjećenosti facelije oprašivačima. Poznato je jedino da je kod nas facelija dosad tradicionalno korištena uglavnom za zelenu gnojidbu i kao krmna kultura. Po hranjivoj je vrijednosti slična slabijim djetelinama. Jedna od glavnih značajki usjeva facelije je obilata i duga cvatnja plavo-ljubičastim cvjetovima, koja traje i do četiri tjedna, što je čini interesantnom ukrasnom biljkom.

Cvjetovi facelije sadrže puno nektara

Svaka biljka nosi jedan ili više cvatova, odnosno ima između pet tisuća i sedam tisuća cvjetova. Cvjetovi sadrže puno nektara s prosječnim sadržajem po cvijetu od 0,42 do 0,75 mg, te udjelom šećera od otprilike 20 %.

"Introdukcija medonosne pčele u agrosustav zahvalna je metoda za povećanje prinosa oprašivanjem, a ujedno i za proizvodnju pčelinjih proizvoda, stoga je cilj ovog istraživanja bio utvrditi udio medonosne pčele i drugih oprašivača, kao što su bumbari i solitarne pčele, na paši facelije u odnosu na fenofaze cvatnje" istaknuo je agronom Krunoslav Kobeščak za Agroklub.

Pokus je proveden tijekom lipnja 2012. godine. U blizini pokusne parcele s facelijom bio je smješten pčelinjak Agronomskog fakulteta, na kojemu je u trenutku praćenja posjećenosti oprašivača, bilo 196 pčelinjih zajednica. Pčelinjak je bio udaljen oko 600 metara od pokusne parcele.

"Praćena je aktivnost tri različite skupine oprašivača po njihovoj zastupljenosti i to medonosnih pčela (Apis mellifera), bumbara (Bombinae) te solitarnih pčela (Megachilidae). Brojenje oprašivača počelo je 06. lipnja 2012. u početku cvatnje facelije, koja je određena vizualnom metodom odnosno kada smo procijenili da je otvoreno više od 10 % cvjetova unutar obračunskih parcela. Praćenje je oprašivača ponovljeno 11.,17. i 22. lipnja 2012. godine između 9 i 17 sati.

Na faceliji su uvjerljivo bile najzastupljenije medonosne pčele

Posjećenost je praćena svaka dva sata, dakle proveli smo ukupno pet brojenja na dan. Obračunske su parcele bile obilježene trakom i predstavljale su površinu od 1 m2. Posjećenost oprašivača praćena je njihovim brojenjem sa svake stranice kvadrata parcele tri puta uzastopce, a zatim je konačni zbroj podijeljen s tri, kako bi dobili prosjek svih brojenja. Kada se zbroj mjerenja sa svih strana parcele zaključno podijelio s četiri (sjever, istok, jug i zapad), dobili smo prosjek s neznatnim odstupanjima.

Sve navedeno se ponavljalo na tri različite parcele čime je faktor pogreške sveden na minimum. Svaka skupina oprašivača ukupno je promatrana 60 puta što je obuhvaćalo mjerenja prema datumu i vremenu praćenja na te tri različite parcele. Uvjerljivo, najzastupljenije bile su medonosne pčele čiji je maksimalni broj iznosio 23,50 pčela/m2, a najniža vrijednost bila je 0,25 pčela/m2. Prosječno je utvrđeno 8,37 pčela/m2. Obzirom na posjećenost solitarnih pčela, utvrđeni je prosjek iznosio 2,02/m2, dok su bumbari bili najmanje zastupljeni s prosjekom od 0,94/m2. Od ostalih oprašivača, na cvjetovima facelije vrlo rijetko su zamijećene vrste iz reda Diptera i Coleoptera, božja ovčica (Coccinella septempunctata) i prišlica (Episyrphus balteatus) iz porodice Syrphidae.

Tijekom praćenja utvrđen je najveći broj pčela između 15 i 17 sati, kada je temperatura zraka dostizala maksimalnu vrijednost. S obzirom na brojnost pčelinjih zajednica u blizini pokusne parcele i to 196 zajednica na udaljenosti od 600 m, začuđuje da je zabilježeno maksimalno 23,50 pčela/m2", ističe dipl. ing. Kobeščak.

Kompeticija medonosne pčele i ostalih oprašivača

"Solitarne pčele tijekom istraživanja bile su manje zastupljene od medonosne pčele. Najveći ih je broj zapažen u razdoblju od 9 do 11 sati. Usporedivši datume praćenja vidljivo je da je 17. lipanj bio obilježen učestalijim posjetom solitarnih pčela nego bilo koji drugi dan mjerenja. Razlog tome može biti prelazak medonosne pčele na lipovu pašu u Park-šumu Maksimir. Smanjenje posjećenosti facelije medonosnim pčelama izravno je umanjila stupanj kompeticije među oprašivačima. Stoga se pretpostavlja da je to razlog što je broj solitarnih pčela na faceliji u tom razdoblju bilježio porast.

Nadalje, solitarne pčele također bilježe pad u posjećenosti 11. lipnja tijekom nepovoljnih vremenskih prilika, s 3,08 na 0,17/ m2. Promatrajući pojavnost bumbara na paši, vidljivo je da nije bila ujednačena kao što je to bio slučaj s medonosnom pčelom. Budući da je 11. lipnja od 14:30 do 15:25 obilnije kišilo, primijećena je slaba aktivnost oprašivača. U kratkom razdoblju se razvedrilo, pa su oprašivači ponovno postali aktivni. Iako se pokazalo da medonosna pčela rado posjećuje faceliju prikupljajući pelud i nektar, za ostale oprašivače se nije pokazala jednako atraktivnom, posebno za solitarne pčele i bumbare. Velika je vjerojatnost da je uzrok tome kompeticija medonosne pčele i ostalih oprašivača, jer prisutnost medonosne pčele u velikom broju jednostavno odbija i spriječava ostale kukce da slijeću na cvjetove.

Unatoč blizini lipa, pčele su dolazile i na faceliju

Izlet skupljačica može trajati od 40 do 150 minuta. Bumbari prosječno provede tri sekunde posjećujući cvijet, za razliku od medonosne pčele koja za posjet prosječno utroši pet sekunda. Smatra se da medonosne pčele mogu potpuno istisnuti ostale vrste oprašivača i time poremetiti ravnotežu ekosustava. Također, pretpostavljam da u ovome istraživanju udio medonosne pčele nije bio veći zbog istovremene cvatnje lipe (Tilia spp.). Naime, na području Park-šume Maksimir nalaze se zanimljive lipove sastojine te su stoga predstavljale atraktivniju pašu od pokusne površine facelije, što je utjecalo na posjećenost pčela s pčelinjaka Agronomskog fakulteta.

No, ovim je istraživanjem nedvojebeno utvrđeno da je facelija atraktivna medonosna paša, unatoč konkurentnoj lipovoj paši", doznajemo od Krunoslava Kobeščaka, koji je ovo istraživanje proveo u suradnji s Draganom Bubalom, Lidijom Svečnjak, Zlatkom Svečnjakom, Darkom Uherom, Sašom Prđunom, stručnjacima Agronomskoga fakulteta u Zagrebu, a javnosti ga prezentirao na simpoziju agronoma u Opatiji.

Budući da je facelija pogodna biljka u poljoprivrednoj proizvodnji kao predsjetvena kultura te za zelenu gnojidbu, važno je iskoristiti i njezin dodatni potencijal u pčelarstvu. Vrijeme cvatnje duže od četiri tjedna odlično je za popunjavanje bespašnih razdoblja u kontinentalnoj Hrvatskoj ljeti, a ako se prati plodosmjena od dva tri ciklusa, moguće je osigurati pčelama izdašniju pašu i u dužem razdoblju. Osim za medonosne pčele, facelija osigurava izvor hrane i ostalim oprašivačima, kao što su bumbari, solitarne pčele te drugi prirodni oprašivači.


Povezana biljna vrsta

Facelija

Facelija

Sinonim: - | Engleski naziv: California bluebell | Latinski naziv: Phacelia tanacetifolia Benth.

Facelija je jednogodišnja je biljka čiji cvjetovi daju velike prinose nektara. Računa se da se s nje može skupiti 500 – 1 000 kg/ha meda, što ovisi o sjetvi, vremenskim prilikama... Više [+]

Tagovi

Facelija Pokusna parcela Jednogodišnja zeljasta biljka Zelene krme Silaže Sijena Zaštitni usjev Medonosna paša Oprašivači Fenofaza cvatnje Solitarne pčele Bumbari Lipe Atraktivna paša Krmna kultura Slabijim djetelinama Plavo ljubičasti cvj


Autorica

Sandra Špoljar

Više [+]

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Predsjednik Zoran Milanović i ministrica poljoprivrede Marija Vučković na ovogodišnjem su Noćnjaku obišli izlagače i kušali njihove proizvode. Pogledajte više u našoj galeriji: https://www.agroklub.com/agrogalerija/nocnjak-2024-sadnja-masli... Više [+]