Pčele bježe sa sela u grad: Koga zvati kada "usele" na vaš balkon ili krošnju drveta?

Topliji dani donose i buđenje prirode, a s njim i pojavu s kojom se svake godine susreće sve više građana - rojenje pčela. Dok za pčelare to znači dodatni posao, za obične ljude na balkonima, terasama, u dvorištima ili čak na gradskim ulicama to često izaziva paniku. Ponekad opravdanu ponekad ne. No, struka je jasna: pčele u roju nisu agresivne i ne treba ih se bojati, ali ih treba poštivati, ne uznemiravati te ih je nužno ispravno i humano zbrinuti.

Zbog toga u Hrvatskoj postoji Hrvatska pčelarska služba 112 ili skraćeno HPS 112. Na njihovoj su stranici građanima dostupni brojevi telefona pčelara uključenih u humano zbrinjavanje rojeva pčela na nekom području - po županijama.

Zašto pčele napuštaju ruralna područja?

"Ono što je na prvu zvučalo poput zanimljivosti, danas je postalo zabrinjavajući trend. Pčele sve češće napuštaju ruralna, poljoprivredna područja i sele se u gradove. Zašto? Zato što su ruralna područja često zagađena pesticidima dok gradovi, paradoksalno, postaju svojevrsni ‘otoci sigurnosti’ – s manje kemijskih tretmana i raznolikijom vegetacijom u parkovima i vrtovima", opisuje Franjo Horvat, član Hrvatske pčelarske službe od 2007. godine dodajući kako danas imaju najviše intervencija upravo u centrima Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka, Varaždina ili pak Slavonskog Broda što potvrđuje naslovna fotografija nastala prije godinu dana. Naime, tada je roj sletio u krošnju mladog stabla uz šetnicu pokraj željezničkog kolodvora u središtu grada.

"To nije slučajnost, to je alarmantna poruka o stanju našeg ruralnog ekosustava. Svaki roj kojeg izvadimo iz gradske šahte ili s dječjeg igrališta nije samo pomoć uplašenom građaninu, to je spašavanje genetski zdravog pčelinjeg materijala koji je preživio u okruženju s manje otrova. To je, na neki način, i očuvanje budućnosti hrvatskog pčelarstva", upozorava Horvat.

Što je zapravo rojevni nagon?

Rojevni nagon kod medonosnih vrsta pčela kao i nekih drugih insekata prirodni je način razmnožavanja te zajednice. Kada košnica u obilju nektarne i peludne paše postane prenapučena, stara matica s dijelom radilica napušta matičnjak i traži u okolici neki novi dom gdje će se dalje razvijati.

Matica u svibnju dnevno može položiti više od 1500 jajašaca - pčele sada trebaju prostor

To se najčešće događa u vrijeme jakih paša što je na našem području upravo u svibnju i lipnju, ali sve češće već od travnja pa sve do srpnja. Roj tada privremeno stane na obližnju granu, zid, krov ili čak automobil – i tu dolazi do prvog kontakta s ljudima. Ponekad stane da se stara matica odmori prije nego što krene prema krajnjem cilju koji su zadale prije toga pčele izviđačice.

Prva pomoć: Što nikako ne raditi?

Kada vidite roj pčela:

1. Ne paničarite jer pčele u roju nemaju košnicu kao ni leglo koje bi do smrti branile, stoga su u prvim danima iznimno miroljubive.
2. Ne prskajte ih vodom, otrovima, pjenom za brijanje ili sredstvima za čišćenje. Time ih samo možete razbjesniti i potaknuti na raspršivanje, što ponekad za vas može biti opasno.
3. Ne palite vatru, ne dimite ih improvizirano jer to može također izazvati paniku unutar roja. Možete napraviti i sebi više štete nego koristi.
4. Ne pokušavajte ih sami "pokupiti" vrećom ili kutijom ako niste iskusni pčelar. Ne znate kao laik koliko pčele putuju na svom putu, možda putuju danima pa su malo i razdražene.

Ispravan postupak: Jedan poziv rješava sve

Nikako ne treba zvati službu za dezinsekciju koja bi pčele pobila, nego broj koji u Hrvatskoj već godinama volonterski spašava pčele i smiruje građane.

Riječ je o mreži volontera u Hrvatskoj, educiranih pčelara diljem Hrvatske, koji su dostupni građanima za uglavnom brzo i sigurno zbrinjavanje rojeva. Pozivom na broj 112 ili bolje izravno na objavljene brojeve pčelara operater će vas spojiti s najbližim pčelarom volonterom. On dolazi na teren, besplatno preuzima roj i smješta ga na humani i profesionalan način u svoju košnicu. Pčele ostaju žive, a vi ste bezbrižni.

Popis pčelara Hrvatske pčelarske službe 112 možete pronaći putem ove poveznice

Dakle, HPS112 djeluje isključivo volonterski. Pčelar ne naplaćuje uslugu građaninu, a roj se ne uništava.

Apel građanima: Ne bojte se, ali ni ne ignorirajte

Treba napomenuti da roj na grani kraj škole, na dječjem igralištu ili balkonu nije prijetnja ako ga se ne uznemirava. No, ostavljanje roja na miru nije rješenje. Naime, pčele će same odletjeti za dan-dva, ali postoji velika vjerojatnost da će se utvrditi u nečijem dimnjaku, zidu kuće ili šupljem stablu, gdje će ih kasnije biti gotovo nemoguće izvaditi bez uklanjanja građevine. Zato je najbolje pozvati pčelara dok je roj još kompaktan i dostupan.

"Svakog proljeća svjedočimo istoj situaciji – građani nas masovno zovu jer ne znaju kako postupiti kada vide roj pčela na svom balkonu, u dvorištu ili na gradskom drvetu. Zato ne prestajemo ponavljati – nemojte ih prskati, nemojte ih uznemiravati, a nikako ne posezati za insekticidima. Pčele u roju su iznimno miroljubive jer su site meda i nemaju košnicu koju bi branile", objašnjava dugogodišnji pčelar Damir Poljak iz Varaždina, jedan od najaktivnijih u zbrinjavanju rojeva.

"Naša je misija educirati javnost da su pčele zaštićene i korisne, ali i da mogu biti opasne ako se s njima postupa na krivi način. Zato je jedini ispravan postupak – nazvati nas. Hrvatska pčelarska služba 112 djeluje 24 sata dnevno, 365 dana u godini, i naš volonter će doći na teren besplatno i humano zbrinuti roj. Apeliramo na građane da nas pozovu na broj 112, a ne da pokušavaju sami rješavati problem", poručuje.

A što bi pčelari trebali znati ili ponoviti?

Evo kratkog podsjetnika što svaki pčelar treba napraviti u ovo doba godine, kako njegove pčele ne bi trebalo spašavati.

1. Redovito pregledavajte košnice od kraja travnja kako biste na vrijeme uočili matičnjake, (rojevne ćelije).
2. Pravovremeno proširujte košnicu dodavanjem nastavaka, okvira ili drugog prostora.
3. Ako vam pobjegne roj – nemojte odustati. Prijavite ga putem HPS112 (ili lokalne udruge) kao "ulovljeni roj" da ne dolazi dvostruko isti poziv. Ponekad roj sleti kod susjeda pčelara.
4. Pridružite se volonterskoj mreži – svaki registrirani pčelar volonter dobiva podršku udruge i operatera 112. Što nas je više, brže i lakše spašavamo pčele.

I za kraj nije naodmet ponoviti da su pčele ključne za oprašivanje i našu hranu koju konzumiramo, a roj pčela je znak da postoje još uvijek zdrave i jake zajednice. Sljedeći put kada ih vidite ili čujete, nazovite 112 jer spasiti roj nije teško, samo treba znati kome se javiti.