Pretraga tekstova
Spor Ministarstva i pčelara nastao je zbog programa kojim se uspostavlja novi sustav potpora. zbog prilagodbe zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU-a, poticaji se više mogu dodjeljivati izravno pčelarima po kilogramu meda, odnosno košnici
Pčelari od Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja ultimativno zahtijevaju da se Nacionalni pčelarski program pošalje Vladi na odlučivanje, a da su u protivnom mogući i prosvjedi. Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Stjepan Mikolčić kazao je za Vjesnik da su imali izuzetnu dobru suradnju s pčelarskim udruga i savezom sve do nedavno kad se, zbog prilagodbe zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU-a, poticaji u iznosu od 18 milijuna kuna više ne mogu dodjeljivati izravno pčelarima po kilogramu meda, odnosno košnici.
Dodao je da posebno povjerenstvo mora pronaći novi način raspodjele poticaja koji će u istom iznosu od 18 milijuna kuna biti na raspolaganju domaćim pčelarima i iduće godine. Riječ je o nešto više od 7000 hrvatskih pčelara koji imaju između 250.000 i 300.000 košnica.
S druge strane, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Martin Kranjec kaže da su pčelari nedavno dogovoren tekst Nacionalnog pčelarskog programa i potpore smatrali konačnim, ali da su iznenada iz Ministarstva dobili poziv na nove pregovore. Ističe kako u Ministarstvu traže nove sastanke jer je dio udruga pčelara nezadovoljan i da tekst nije konačan, ali on to odbacuje.
Spor Ministarstva i pčelara nastao je zbog programa kojim se uspostavlja novi sustav potpora pčelarstvu vrijedan 18 milijuna kuna. Za razliku od ranijeg prema kojem su se poticaji isplaćivali izravno po kilogramu meda i broju košnica, novi sustav podijeljen je na šest programa i trebao je biti usklađen s pravilima EU-a. Prema tekstu koji Hrvatski pčelarski savez smatra konačnim, pčelari bi imali pravo na potpore za suzbijanje bolesti pčela (varooze) za što je namijenjeno čak sedam milijuna kuna, kontrolu kvalitete meda, obnavljanje pčelinjeg fonda, racionalizaciju troškova selećeg pčelarstva, tehničku pomoć pčelarstvu i primijenjena istraživanja u pčelarstvu.
Pčelari upisani u evidenciju pčelara i pčelinjaka Hrvatske poljoprivredne agencije imali bi pravo na poticaje, a za svaku mjeru raspisivali bi se natječaji.
Tekst spornog programa navodi da se broj pčelara u Hrvatskoj unatrag nekoliko godina neprestano povećava. Još 2006. godine bilo je oko 4000 pčelara, a 2009. oko 7400.
Autor: MARINKO PETKOVIĆ
Povezana stočna vrsta
Pčelarstvo je specifična grana ljudske djelatnosti te su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mjesta obitavanja pčela su veliki... Više [+]
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?