Pčelari Posavine: Pčelinja paša od amorfe došla nam je kao božji dar!

"Prošla nam je godina bila loša, svi smo govorili ne daj Bože da se ponovi, međutim ova je, barem do sada na našem području bila još gora. Što će biti kasnije tek ćemo vidjeti. Ali činjenica je da nekoliko uzastopnih godina imamo jako loše prinose meda", kaže Stjepan Vidošić, poznati pčelar iz Siča, sela u novogradiškoj Posavini koji ima stacionarni pčelinjak, a samo jedan manji dio košnica seli na neke paše.  

Podbacili i bagrem i repica

Dodaje da je situacija od samog početka sezone bila teška. Kada su se pčelinje zajednice trebale razvijati nisu imale veći unos i nisu bile dobro razvijene za ispašu. Vegetacija je kasnila, vrijeme je bilo hladno i pčelari su ih morali dosta prihranjivati da bi ih koliko-toliko pripremili za ispašu.

Nažalost, bagrem, kao glavna pčelinja paša je izmrznuo i totalno podbacio, uljana repica također nije dala neku značajniju količinu meda jer je u vrijeme cvatnje bilo hladno vrijeme, kaže. Zbog loše cvatnje bagrema pčele ovog proljeća nije ni selio na tu pašu. "Pripremao sam ih za amorfu koja je, srećom, ove godine medila pa smo nešto i vrcali, a nešto su napravile zaliha za sebe“, dodaje.

Kvalitetan med invazivnog korova

Zanimljivo da se ratari i stočari bore protiv amorfe kao invazivnog korova koji se u Posavinom jako brzo širi, a međutim pčelarima je to ponekih godina izuzetno vrijedna pčelinja paša, koja daje kvalitetan aromatičan med finog okusa crvenkaste boje.

Slavonski pčelari prodaju ga po nešto višoj cijeni od cvjetnog meda, a nešto nižoj od bagremovog. Taj med dosta se traži i može se bez problema može prodati, uzimaju ga i otkupljivači.

I Krešo Kastmiler iz Novog Varoša, sela na području Općine Stara Gradiška nezadovoljan je većim dijelom proljetne sezone jer je zbog nepovoljnih vremenskih prilika ove godine izostao očekivani prinos meda. 

Potrebna veća financijska pomoć

"Od proljetnih paša jedino je amorfa nešto bolja. Cvatnja amorfe u novogradiškoj Posavini završena do polovine lipnja. U vrijeme cvatnje te biljke bilo je izuzetno toplo i sunčano vrijeme što je pogodovalo pčelama. Nažalost, meni se upravo tada dogodio problem", kaže Kasmiler i pojašnjava kako je jedan poljoprivrednik svoje usjeve koji se nalaze u blizini pčelinjaka prskao pesticidima, pa je doživio veći pomor pčela. "Tako da sam u najboljoj cvatnji amorfe imao veliko trovanje, a time zasigurno i veće gubitke u godini koja je inače loša“, rezimira. 

Ovaj poznati pčelar, član novogradiške Pčelarske udruge „Nektar“ koji pčelari s oko 200 košnica, inače pčelarski povjerenik u zapadnom dijelu Brodsko-posavske županije, kaže da u taj dio novogradiške Posavine bogat amorfom dolaze seleći pčelari iz drugih krajeva Hrvatske: iz Osijeka, Đakova, Virovitice, Daruvara, Zagreba i drugih krajeva.

Tvrdi da je amorfa ove godine barem donekle spasila sezonu i ublažila teške posljedice podbačaja ostalih proljetnih paša, zbog čega su pčelari gotovo cijelo proljeće do početka cvatnje amorfe morali prihranjivati svoje pčele.

Kastmiler pozdravlja najavu Ministarstva poljoprivrede koje će sa tri milijuna kuna pomoći pčelarima. "Trebalo bi pčelarima pomoći i s većim iznosima da se ublaže posljedice ovogodišnjih, ali i prošlogodišnjih velikih šteta i gubitaka. Mnoge poljoprivredne proizvodnje potiču se puno izdašnije, a unatoč tome, slabiji su učinci i proizvodni rezultati“, mišljenja je.

Seoba košnica na Banovinu i Baranju

Stacionarni pčelari tog dijela novogradiške Posavine priželjkuju da zamedi šuma, ali to se, kažu, događa tek ponekih godina. Nažalost, pašnjaka je sve manje, a time i metvice koja je nekada lijepo medila.

"Ove godine unos repice i bagrema bio je u tragovima, a ovih dana trenutačno vrcamo med od amorfe, pčelinje paše koja nam je došla kao božji blagoslov. Donekle je spasila jako lošu sezonu. Zanimljivo je da amorfa posljednjih godina nije posebno medila, ovogodišpnji unos je nekakva sredina", kaže Ljubica Jakubek iz Novske, a njezin suprug Zdenko dodaje da po košnici vrcaju 10-12 kilograma. To je, kažu, dobro, s obzirom da je prošle i nekih ranijih godina loše medila.

"Med od amorfe prodajemo kao cvjetni jer u ovom našem ima svega: osim amorfe i meda i peluda od prvih proljetnih paša“, pojašnjava. 

Supružnici Jakubek i njihova kći Ivana i sin Fabijan, članovi Pčelarske udruge „Metvica“ iz Novske, pčelare s oko 300 košnica, od toga oko 150 imaju na stacionarnom pčelinjaku gdje, kažu, pčele i ovih dana unose nešto meda, vjerojatno s cvijeta kupine ili medljikovca, s ostalim košnicama preselili su na Banovinu, na kestenovu pašu, koja također medi. Nakon toga preselit će na suncokret u Lovas ili u Baranju.

Hoće li te sljedeće paše, berem selećim pčelarima popraviti sezonu, tek će se vidjeti.