• Pčelarstvo
  • 13.02.2018. 13:30

Pčelarenje nije trčanje na kratke pruge, to je maraton

Kako postati pčelar i koji su problemi, otkrivaju iskusni pčelari Miroslav Kobra i Ivan Koler.

  • 1.294
  • 117
  • 0

Miroslav Kobra, dipl. inž. poljoprivrede iz Grubišnog Polja, pčelar je više od 25 godina te aktualni predsjednik Udruge uzgajivača selekcioniranih matica. Kada je u pitanju razvoj proizvodnje matica, kaže, zadovoljan je. Prije svega s obzirom na rezultate od prije desetak godina kada se uzgojem matica za prodaju bavilo dvadesetak pčelara, a danas ih je u udruzi 53.

"Napredak u uzgoju matica velikim dijelom se može zahvaliti Nacionalnom pčelarskom programu kojemu smo se mi uzgajivači prilagodili i koristimo sve poticaje. U dosadašnjem programu pčelari su imali 17 milijuna kuna od čega smo mi kao uzgajivači matica koristili 1,5 do 2 milijuna. Ako tako ostane mi ćemo biti zadovoljni. Nije dobro što nema više zainteresiranih pčelara za potpore jer nepovratno su propala sredstva za poticaje u 2017. godini, negdje oko 3 milijuna kuna jer nije bilo zahtjeva.

Izvezli smo 374 tone, a uvezli 1.300 tona meda, te se brojke moraju mijenjati

Mi kao uzgajivači dajemo podršku izradi novog Nacionalnog programa s istim kriterijima za dobivanje potpora, ali trebalo bi ga popraviti u onom dijelu koliko sredstava za koje namjene predložiti, omogućiti premještanje sredstava iz jednog vida potpore u drugi da se potpore mogu bolje iskoristiti. Posebno bi trebalo razmisliti o potporama za nabavljanje lijekova za zaštitu od bolesti. Nedovoljan je odaziv pčelara u dijelu poticaja za lijekove. Umjesto da svaki pčelar traži poticaj za lijekove možda bi proceduru trebalo pojednostaviti i lijek pčelarima davati jeftinije ili besplatno. Tako bi se uključili svi pčelari i pokrilo cijelo područje Hrvatske", kaže iskusni pčelar. 

Manje košnica, manje EU potpora

Upozorio je na još jedan problem hrvatskog pčelarstva o kojem se u javnosti izbjegava  govoriti. To je smanjivanje broja prijavljenih košnica u odnosu na ranije godine. Ako Hrvatska ostane sa smanjenim brojem košnica imat će to utjecaja na korištenje EU-sredstava. Manje košnica, manje europskih bespovratnih sredstava. Takvog je razmišljanja i Ivan Koler, bjelovarski pčelar s polustoljetnim pčelarskim stažom koji se specijalizirao za proizvodnju matične mliječi. Pokušao je objasniti kako danas postati pčelar i koji su problemi:

"Mnogi su mislili da je u ekonomskoj krizi, prije nego su upoznali pčelarenje, izlaz u proizvodnji meda, da je to "med i mlijeko". Ali, ubrzo su postali svjesni da pčelarenje nije trčanje na kratke pruge, nego je to maraton. Uspijevaju strpljivi i oni koji taj posao vole. Pčelarenje je visokorizičan posao koji ovisi o vremenskim i klimatskim prilikama i zbog toga je najbolje pčelariti uz neki drugi sigurniji posao i sigurnije prihode. Kad zamedi, zamedi... dobro je, zaradi se. Pitanje je hoće li i sljedeće godine. Savjet je svima koji se žele baviti pčelarstvom da se uključe u rad neke pčelarske udruge i da se povežu s nekoliko pčelara da ne bude jednostrano informiran od samo jednoga. Imati mentore je važno bez obzira na internet. I tek nakon mentora svojim putem.

Zatim se trebaju iskoristiti sve potpore koje su na raspolaganju i nabaviti suvremenu pčelarsku opremu. A onda dolazi ono najvažnije pitanje, a to je cijena. Mislim da je prije bila bolja u odnosu na cijene troškova. Danas bi otkupna cijena meda trebala biti iznad 30 kuna, a ona se kreće čak od 16 do 26 kuna ovisno o potražnji na tržištu. Dok su pčelari razjedinjeni, otkupljivači se drža zajedno i dogovaraju cijene, uvoze jeftin med i drže se vanjskih burzi, a ne kvalitete. Mi imamo u Europi ponajbolju kvalitetu, pa bi po toj logici trebali imati i ponajbolju cijenu, ispričao je pčelar Koler na ovogodišnjem Pčelarskom sajmu u Gudovcu sa željom da se u Hrvatskoj vrate ili bar zadrže uzlazni trendovi u broju pčelara i košnica.

Foto: Tugomir Pemper


Tagovi

Miroslav Kobra Ivan Koler Pčelarski sajam Proizvodnja matica Nacionalni pčelarski program


Autor

Tugomir Pemper

Više [+]

Nakon 30-godišnje profesionalne karijere u Večernjem listu, na mjestu novinara i urednika te pisanja i uređivanja više informativnih tiskovina lokalnog i regionalnog karaktera, i dalje objavljuje tekstove u raznim tiskovinama i na portalima, a bavi se i publicističkim radom, ponajviše iz područja lovnog turizma, biciklizma i različitim drugim temama koje su povezane sa životom u prirodi. Član je Hrvatskog novinarskog društva (zamjenik predsjednika ogranka HND Bjelovar).

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Uspjesna 2020, neka je 2021 jos bolja :D