Pčelarenje nije trčanje na kratke pruge, to je maraton

Miroslav Kobra, dipl. inž. poljoprivrede iz Grubišnog Polja, pčelar je više od 25 godina te aktualni predsjednik Udruge uzgajivača selekcioniranih matica. Kada je u pitanju razvoj proizvodnje matica, kaže, zadovoljan je. Prije svega s obzirom na rezultate od prije desetak godina kada se uzgojem matica za prodaju bavilo dvadesetak pčelara, a danas ih je u udruzi 53.

"Napredak u uzgoju matica velikim dijelom se može zahvaliti Nacionalnom pčelarskom programu kojemu smo se mi uzgajivači prilagodili i koristimo sve poticaje. U dosadašnjem programu pčelari su imali 17 milijuna kuna od čega smo mi kao uzgajivači matica koristili 1,5 do 2 milijuna. Ako tako ostane mi ćemo biti zadovoljni. Nije dobro što nema više zainteresiranih pčelara za potpore jer nepovratno su propala sredstva za poticaje u 2017. godini, negdje oko 3 milijuna kuna jer nije bilo zahtjeva.

Izvezli smo 374 tone, a uvezli 1.300 tona meda, te se brojke moraju mijenjati

Mi kao uzgajivači dajemo podršku izradi novog Nacionalnog programa s istim kriterijima za dobivanje potpora, ali trebalo bi ga popraviti u onom dijelu koliko sredstava za koje namjene predložiti, omogućiti premještanje sredstava iz jednog vida potpore u drugi da se potpore mogu bolje iskoristiti. Posebno bi trebalo razmisliti o potporama za nabavljanje lijekova za zaštitu od bolesti. Nedovoljan je odaziv pčelara u dijelu poticaja za lijekove. Umjesto da svaki pčelar traži poticaj za lijekove možda bi proceduru trebalo pojednostaviti i lijek pčelarima davati jeftinije ili besplatno. Tako bi se uključili svi pčelari i pokrilo cijelo područje Hrvatske", kaže iskusni pčelar. 

Manje košnica, manje EU potpora

Upozorio je na još jedan problem hrvatskog pčelarstva o kojem se u javnosti izbjegava  govoriti. To je smanjivanje broja prijavljenih košnica u odnosu na ranije godine. Ako Hrvatska ostane sa smanjenim brojem košnica imat će to utjecaja na korištenje EU-sredstava. Manje košnica, manje europskih bespovratnih sredstava. Takvog je razmišljanja i Ivan Koler, bjelovarski pčelar s polustoljetnim pčelarskim stažom koji se specijalizirao za proizvodnju matične mliječi. Pokušao je objasniti kako danas postati pčelar i koji su problemi:

"Mnogi su mislili da je u ekonomskoj krizi, prije nego su upoznali pčelarenje, izlaz u proizvodnji meda, da je to "med i mlijeko". Ali, ubrzo su postali svjesni da pčelarenje nije trčanje na kratke pruge, nego je to maraton. Uspijevaju strpljivi i oni koji taj posao vole. Pčelarenje je visokorizičan posao koji ovisi o vremenskim i klimatskim prilikama i zbog toga je najbolje pčelariti uz neki drugi sigurniji posao i sigurnije prihode. Kad zamedi, zamedi... dobro je, zaradi se. Pitanje je hoće li i sljedeće godine. Savjet je svima koji se žele baviti pčelarstvom da se uključe u rad neke pčelarske udruge i da se povežu s nekoliko pčelara da ne bude jednostrano informiran od samo jednoga. Imati mentore je važno bez obzira na internet. I tek nakon mentora svojim putem.

Zatim se trebaju iskoristiti sve potpore koje su na raspolaganju i nabaviti suvremenu pčelarsku opremu. A onda dolazi ono najvažnije pitanje, a to je cijena. Mislim da je prije bila bolja u odnosu na cijene troškova. Danas bi otkupna cijena meda trebala biti iznad 30 kuna, a ona se kreće čak od 16 do 26 kuna ovisno o potražnji na tržištu. Dok su pčelari razjedinjeni, otkupljivači se drža zajedno i dogovaraju cijene, uvoze jeftin med i drže se vanjskih burzi, a ne kvalitete. Mi imamo u Europi ponajbolju kvalitetu, pa bi po toj logici trebali imati i ponajbolju cijenu, ispričao je pčelar Koler na ovogodišnjem Pčelarskom sajmu u Gudovcu sa željom da se u Hrvatskoj vrate ili bar zadrže uzlazni trendovi u broju pčelara i košnica.

Foto: Tugomir Pemper

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor