Previše kukaca, a malo livada
Pelješčani su tradicionalno gostoljubivi i to je razlog više da tražimo da se gostujući pčelari pridržavaju Pravilnika o pčelarstvu, da uvažavaju specifičnosti poluotoka i surađuju s pčelarskim povjerenikom, jer ćemo samo tako imati valjan suživot.
Ljuti smo na pčelare koji, ne pitajući lokalno stanovništvo, bahato postavljaju košnice gdje žele, pravdajući se da “pčelinji pašnjaci nisu privatni posjed” − ogorčen je pčelarski povjerenik za poluotok Pelješac Ante Karač.
Razlog nezadovoljstva su incidenti s pčelarima došljacima iz cijele Hrvatske, osobito onima iz doline Neretve koji najčešće biraju Pelješac za jesensku ispašu.
Nerijetko ti pčelari postavljaju košnice uz uske lokalne ceste i poljske putove, pa mještani traktorima ne mogu doći do svojih njiva i vinograda u kojima tada traje berba grožđa. Pelješki pčelari ističu da dio gostujućih pčelara samo iskrca pčele i ne vodi brigu o košnicama do ukrcaja prije povratka.
Na Pelješcu žive 53 pčelara s ukupno 1867 košnica, te se na tom ograničenom području mora paziti na to da svi, bez međusobnog ometanja, imaju kvalitetnu pašu. Prema pčelarskom pravilniku, gostujući su pčelari dužni uoči puta zatražiti od povjerenika da ih uputi gdje mogu postaviti košnice.
Tako se samo ove jeseni, u vrijeme kad je na Pelješcu ispaša vrijeskom, povjereniku javilo 12 pčelara sa 685 košnica, dok je bez propisane najave stiglo još 13 pčelara s 956 košnica.
Procjene su stručnjaka da je u odnosu na površinu pelješke paše maksimalno dopušten broj košnica 2500.
No, ove je jeseni bilo čak 3498 košnica, te se događalo da zbog preopterećenosti paše pčele idu na grožđe i nanose štetu, što je dokumentirao i podnio prekršajne prijave stočarski inspektor Ivan Znaor.
Nakon svega, Izvršni odbor pelješke pčelarske udruge “Vrijesak” odlučio je sljedeće jeseni dati suglasnost za najviše 700 košnica, u čemu im je potporu dao i Hrvatski pčelarski savez.
− Ne znamo jesu li i drugdje u Hrvatskoj odlučili slično, ali na ovo smo primorani. I dalje smo voljni primati pčelare iz unutrašnjosti Hrvatske, ali gosti se moraju držati propisa i ne ometati život mještana, osobito ne na najopterećenijim dijelovima ispaše: oko Stona, od Žuljane do Putnikovića, te od Kune do Oskorušnog − kažu pelješki pčelari, dodajući da je pravilo lijepog ponašanja poštovati domaćine.
Autor: Ahmet Kalajdžić
Izvori
Tagovi
Ima 12 tona meda koje nema kome prodati: Pčelari odustaju, a mladih nema
Voda za pčele nije samo napitak, evo šest praktičnih koraka za osiguravanje ključnog resursa
Visok PDV na med ograničava ozbiljne hrvatske pčelare
Srpanj je u pčelarstvu mjesec velikih izazova, ali i velikih nagrada - evo koje poslove valja obaviti
Voda za pčele nije samo napitak, evo šest praktičnih koraka za osiguravanje ključnog resursa
Srpanj je u pčelarstvu mjesec velikih izazova, ali i velikih nagrada - evo koje poslove valja obaviti
Ima 12 tona meda koje nema kome prodati: Pčelari odustaju, a mladih nema
Visok PDV na med ograničava ozbiljne hrvatske pčelare
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+]
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+]
