Pretraga tekstova
Centar za razvoj i edukaciju Poličnik će služiti kao središte za unaprjeđenje poslovanja u industrijama koje kao sirovine koriste pčelinje proizvode
Centar za razvoj i edukaciju Poličnik, poznatom i kao pčelarski centar, otvoren je danas, 28. kolovoza. Ovaj je Centar produkt moderne poduzetničko – poslovne infrastrukture te će služiti kao središte za unaprjeđenje poslovanja u industrijama koje kao sirovine koriste pčelinje proizvode. Ukupna vrijednost projekta iznosi 27,5 milijuna kuna, a Centar će pružati usluge inkubacije i konzultantske usluge mikro, malim i srednjim poduzetnicima, specijalizirane edukativne usluge poslovnim subjektima, zaposlenima, nezaposlenima, studentima i učenicima, stoji u priopćenju Ministarstva poljoprivrede.
U sektoru pčelarstva, u 2020. godini bilježi se porast broja pčelara u odnosu na 2019. godinu i to za 4,7 %, kao i porast broja pčelinjih zajednica za 6 %. S povećanjem broja zajednica raste udio prodaje na veliko. Također, u 2018. proizvedeno je 7.440 tona meda, dok je tijekom 2019. godine proizvodnja meda procijenjena na 8.373 tona.
Tijekom 2019. godine zaustavljen je rast uvoza meda u Republiku Hrvatsku te se bilježi njegovo smanjenje za 24 % u odnosu na 2018., a izvoz se zadržao na približno jednakoj razini. Kao odgovor na izazove u sektoru definirane su tržišne mjere pomoći u skladu s Nacionalnim pčelarskim programom donesenim prošle godine u rujnu. Za provedbu Programa kroz 3 godine, od 2020. do 2022. godine, predviđena su ukupna sredstva u iznosu od 44,5 milijuna kuna.
"Projekt Centra za razvoj i edukaciju Poličnik je pokazatelj kako Općina Poličnik i Zadarska županija dijele naše ciljeve. Centar će biti iznimno važan za razvoj sektora pčelarstva, a sama županija je izuzetno važna za hrvatsku poljoprivredu i ribarstvo. U predstojećem razdoblju na raspolaganju ćemo imati još više EU sredstava koja će, vjerujem, kroz niz kvalitetnih projekata dodatno unaprijediti razvoj poljoprivrede i ribarstva u Zadarskoj županiji te zajednice u cjelini", istaknula je ministrica Marija Vučković na svečanoj sjednici povodom obilježavanja dana Općine.
Zadarska županija u kojoj se nalazi Općina Poličnik svojim plovilima je u 2019. godini ostvarila gotovo 47 % cjelokupnog ulova male plave ribe u Hrvatskoj, ima udio od 60 % u ukupnoj vrijednosti proizvodnje akvakulture u RH te ostvaruje skoro 70 % ukupne hrvatske količine i vrijednosti proizvodnje bijele morske ribe, a 75 % ulova plavoperajne tune je u 2019. godini namijenjeno za uzgajališta iz Zadarske županije.
U luci Gaženica radi prometne povezanosti i riboprerađivačke industrije koja je iznimno razvijena na ovom području, ukupni godišnji iskrcaj ribe i drugih morskih organizama evidentiran za 2019. godinu iznosi 8,6 tisuća tona. Uz Gaženicu kao vodeće iskrcajno mjesto u Hrvatskoj ističe se i iskrcajno mjesto Vela Lamjana na otoku Ugljanu. Ukupni godišnji iskrcaj prošle godine u Veloj Lamjani iznosio je 5,2 tisuće tona.
Neka od najznačajnijih ulaganja u županiji kroz Operativni program za pomorstvo i ribarstvo upravo su u potpunosti financirana izgradnja supra i infra strukture u ribarskoj luci Vela Lamjana, vrijedna gotovo 37 milijuna kuna, te rekonstrukcija postojeće infrastrukture u ribarskoj luci Gaženica, investicija vrijedna gotovo 28 milijuna kuna te u potpunosti financirana EU sredstvima.
Kroz Operativni program za pomorstvo i ribarstvo na području te županije ugovoreno je gotovo 532 milijuna kuna, a isplaćeno su 324 milijuna kuna. Također, kroz Program ruralnog razvoja te tržišne, izravne i nacionalne potpore u Zadarskoj županiji ugovoreno je gotovo 1,2 milijarde kuna putem 21.431 ugovora, od čega je isplaćeno 957 milijuna kuna. Za Općinu Poličnik u istom razdoblju ugovorena je vrijednost potpora od gotovo 24 milijuna kuna, a isplaćeno gotovo 22 milijuna kuna, a u navedene projekte spada i uređenje nerazvrstane ceste Poličnik – Lovinac.
Autorica
Više [+]
Agrarna novinarka s dugogodišnjim iskustvom u lokalnim i specijaliziranim medijima te projektima zajednice. Urednica je Agrokluba, članica Hrvatskog novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske. Vrtlarica, aktivistica i ljubiteljica prirode i životinja.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?