Pretraga tekstova
Ovaj je stršljen poput europskog, ali je drugačijih boja i drugačijeg uzroka. Kutikula je crvenkasta, sa žutim prugama na leđima i žutim mrljama na glavi. Oni svoja gnijezda grade pod zemljom dok europski gnijezda grade na visini.
U Sloveniji se ove jeseni pojavio orijentalski stršljen (Vespa orientalis), invazivna vrsta koja bi na proljeće mogla napraviti velike štete u pčelinjacima, piše stručni časopis "Slovenski čebelar", a prenose mediji u toj zemlji.
Orijentalski stršljen živi u jugozapadnoj Aziji i sjevernoj Africi, Madagaskaru te u nekim dijelovima jugoistočne Europe. U Sloveniju je mogao doći iz Trsta, gdje su viđeni prošle godine. Iako ima upečatljivo svojstvo zbog čega ga nazivaju živom solarnom elektranom, pčelari i voćari nisu zadovoljni zbog njegove pojave jer im nanosi značajnu štetu.
Njegovu je pojavu prijavio pčelar 13. rujna ove godine, u mjestu Ankarana, a da se radi o orijentalskom stršljenu, potvrđeno je u Nacionalnom institutu za biologiju, pišu u stručnom časopisu.
Ovaj je stršljen poput europskog, ali je drugačijih boja i drugačijeg uzroka. Kutikula je crvenkasta, sa žutim prugama na leđima i žutim mrljama na glavi. Oni svoja gnijezda grade pod zemljom dok europski gnijezda grade na visini - drveću, tavanima, nadstrešnicama.
Poput azijskih koji su se već proširili na dijelove Europe, ovi predatori uzrokuju znatnu štetu u pčelarstvu jer u proljeće upadaju u košnice, uzimaju ličinke, med, pelud, ali i pčele te ih nose u svoja gnijezda kako bi nahranili svoj podmladak. Posljedice su jasne - smanjenje broja pčela u jednom društvu, manje meda i peludi. Štete prave i u voćnjacima i vinogradima u ljeto i ranu jesen, no uzimaju i mlado lišće i grančice koje koriste u izradi gnijezda.
Stručnjaci pozivaju pčelare koji na proljeće u blizini svojih pčelinjaka primijete invazivne stršljene da ih uništavaju, ali da vode računa da su domaći europski stršljeni korisni.
U suzbijanju je najbolje potražiti gnijezda i uništiti ih prije nego što se u njima izlegu matice, preporučuje "Slovenski čebelar".
Dr. Danilo Bevk iz ljubljanskog Instituta za biologiju upozorava da različite vrste stršljena treba razlikovati po obliku i bojama, ali i prema načinu građenja gnijezda, kako se ne bi uništavalo domaće stršljenove koji su u prirodi korisni jer uništavaju neke štetnike.
Tagovi
Orijentalski stršljen Ivanzivni stršljen Predator Opasnost za pčele
Autorica
Više [+]
Maja je profesorica hrvatskog jezika i književnosti s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Također je hobi vrtlarica te urednica Agrokluba.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Zašto odabrati i kako brinuti o Božićnim drvcima s korijenom ? - Umjetnom boru treba 2500 godina da se razgradi a jedno stablo poput obične smreke u starosti od 5 godina u 12 mjeseci proizvede dovoljno kisika za jednu osobu za dva mjeseca d... Više [+]
Zašto odabrati i kako brinuti o Božićnim drvcima s korijenom ?
- Umjetnom boru treba 2500 godina da se razgradi a jedno stablo poput obične smreke u starosti od 5 godina u 12 mjeseci proizvede dovoljno kisika za jednu osobu za dva mjeseca disanja.
- Božićna drvca nemojte držati blizu izvora topline kao što su peći i radijatori. Ne samo kako bi se zadržala njihova svježina, već i da se spriječi mogućnost zapaljenja.
- Ako je božićno drvce posađeno u tegli, treba ga samo redovito zalijevati. Većina drvaca u tegli se nakon sadnje ne primi, jer nisu bila zalijevana dok su bila u kući ili zbog toga što je prilikom kopanja oštećen glavni korijen i/ili odstranjena prevelika količina sitnih korjenčića koji dovode biljci hranu.
- Pripazite da drvca u tegli budu tamnih nijansi. Ako je božićno drvce u tegli svijetlih nijansi ili žućkasto, znači da je fiziološki oslabljeno i takvo će se teško primiti prilikom presađivanja.
- Ne preporučuje se kupnja drvaca u tegli većih od 1,5 metra jer se takva teško primaju nakon presađivanja.
By @UdrugaPlantaža
Foto: Autor
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje