OPG Čajko: Od pčelica djeda Tome do Kuće meda

"OPG Danijel Čajko postoji od 2003. godine, no ljubav prema pčelama u ovoj obitelji razvija se već sredinom prošloga stoljeća kada se djed Toma iz hobija njima počeo baviti", objašnjava Danijel, nositelj OPG-a. Djed pčele nije selio po pašama već se bavio stacionarnim pčelarstvom, a ljubav, tradicija i zanimanje za ovaj posao prenosili su se s koljeno na koljeno.

Obitelj intenzivnije ulazi u posao 2011. kada se Danijelov mlađi brat Dalibor ozbiljnije zainteresirao za pčele i počeo s djedom raditi kako bi naučio osnove. "Godinu dana kasnije, u svijet pčelarstva ulazim i ja. Neko vrijeme smo radili skupa, ali brat zbog posla uskoro odlazi u Zagreb pa briga oko pčelinjaka ostaje na meni. Lako se zaljubiti u taj posao i to sam uskoro osjetio na vlastitoj koži. Danas mi je samo žao što sam toliko čekao", iskreno će Danijel koji je bio zaposlen u stabilnoj županjskoj firmi, ali želja mu je bila posvetiti se samo pčelama. To je i ostvario 2019. godine.

Kuća meda - Županja, projekt koji im je osigurao prepoznatljivost

Kako za ozbiljniji posao trebaju i veća ulaganja, odlučio se udružiti s prijateljem, pčelarom početnikom Krešimirom Čolićem kako bi podijelili troškove nabave nove pčelarske opreme, vrcaljke,  otklapača i ostalih alata neophodnih za ozbiljniji rad. Zajedno pčelare s 300 LR košnica i sele ih po raznim pašama, od Iloka do Gornje Bačuge pored Petrinje gdje pčele voze na pašu kestena. Obitelj Čajko ima u vlasništvu 2,5 ha zemljišta, od čega se veći dio odnosi na faceliju i drugo medonosno bilje, a ostalo na orahe. Zemljište se nalazi u Soljanima, 40 km od sjedišta OPG-a koje se nalazi u Županji. OPG Čajko trenutno ima 150 košnica, a u 2020-oj planiraju povećanje na 250.

Usporedo s udruživanjem nastaje zajednička ideja, Kuća meda – Županja. "Obzirom da sam po struci ing. informatike, sam sam dizajnirao etikete, web stranicu, webshop i uskoro se svaki naš korak mogao pratiti na internetu. Kvaliteta nam je od početka bila na prvom mjestu i to smo željeli pokazati svima", doznajemo. Obiman i naporan je to posao, ali uz trud i zalaganje sve se može. A kada se radi ono što se voli, tada je sve daleko lakše. "Ovim projektom smo se istaknuli na tržištu i naš brend je postao prepoznatljiv. Kuća meda je mjesto gdje naši kupci imaju priliku kušati pčelinje proizvode, dodatno se educirati i o svemu porazgovarati. Vjerujemo da je to pravi način kako povećati trenutno prenisku prosječnu potrošnju pčelinjih proizvoda po glavi stanovnika u Hrvatskoj", govore.

U novootvorenom edukativno-prodajnom prostoru bit će organizirani posjeti pri kojima će se pokazivati cijeli postupak od polja do stola: od vađenja meda iz košnice, kontrole vlage i zrelosti, otklapanja okvira, vrcanja, filtriranja, homogeniziranja do punjenja u teglice i ljepljenja etiketa. Sve informacije bit će dostupne i putem web-stranice te društvenih mreža.

U Kući meda natočena prva nacionalna staklenka

Gospodarstvo svoje proizvode plasira na tržište izravno jer tako ostvaruje najbolju prodajnu cijenu, ali i direktan kontakt s kupcima koji je izuzetno bitan. Trude se ukazati na važnost korištenja pčelinjih proizvoda u svakodnevnoj prehrani kao i na njihov blagotvoran učinak na zdravlje.

"Tajnu proizvodnje pravog, prirodnog meda pčele nose u svom tijelu i organima za probavu koji stvaraju med, proizvod gotovo nezamjenjiv u ljudskoj prehrani. Nema na svijetu pčele koja proizvodi loš med. Loš med rezultat je industrijskog punjenja ili lošeg, nesavjesnog i neobrazovanog pčelara. Nama je drago da je naš rad prepoznat, a najbolji dokaz tome su zadovoljni kupci. Nije nevažna niti činjenica da smo nositelji oznake 'Med hrvatskih pčelinjaka' jer se kvaliteta meda koji nosi taj znak kontrolira u laboratoriju Ministarstva poljoprivrede. U našoj Kući meda natočena je prva nacionalna staklenka i u Županji je održana njena promocija, a natočio ju je tadašnji ministar Tomislav Tolušić", veli Čajko.

U Županji imaju uređenu automatsku vrcaonu za med koju su opremili vlastitim sredstvima te novouređenu automatsku punionicu meda koju su realizirali kroz mjeru 6.3.1. Ruralnog razvoja. Projekt su pisali sami, a najveći posao tu je odradio treći, najmlađi brat Tomislav Čajko inače po struci dipl. ekonomist.

Proizvode vrhunski med što dokazuju brojne nagrade

Proizvode su osmislili za korisnike koji brinu o svom zdravlju te žele konzumirati domaći proizvod koji će ih uvijek iznova oduševiti svojom visokom kvalitetom, okusima i zdravstvenim učinkom. Opredijelili su se samo na vrhunski med što potvrđuju brojne zlatne i srebrne medalje te razna priznanja.

Plasman se može podijeliti na dva osnovna segmenta: redovnu prodaju (prodaju na malo tokom cijele godine) i prodaju paketa za razne prigode. "Kupce naših proizvoda moguće je podijeliti u dvije osnovne skupine. Prvu skupinu čine kupci koji prvenstveno vode brigu o kvaliteti i nutritivnim vrijednostima proizvoda koje kupuju. Naime, radi se o pretežno ženskoj populaciji, starosne dobi od 30 do 65 godina. To su prvenstveno zaposlene žene koje proizvode kupuju ili za sebe ili za svoju djecu i obitelj. Drugu grupu predstavljaju tvrtke. Ova skupina kupaca naše proizvode bira s namjerom darivanja poslovnih partnera ili jednostavno kako bi ovaj med preprodali. Primarni razlog odabira u ovom slučaju je atraktivan vizualni identitet naših proizvoda.

Po drugi put predstavljali Med hrvatskih pčelinjaka na Zelenom tjednu u Berlinu

Nudimo 10 vrsta vrhunskog kvalitetnog sortnog meda, 7 vrsta mješavina meda, cvjetni prah, propolis i matičnu mlječ. Medne mješavine radimo pomoću 4 vrste meda te prirodnih zdravih dodataka poput đumbira, aronije, cimeta, anisa.. Kvalitetu su prepoznali kupci različite kupovne moći koji se, unatoč jeftinijem i pomalo upitnom kvalitetom ponuđenog meda u trgovačkim centrima, vraćaju k nama i potvrđuju ispravnost naše vizije poslovanja", navode. Kako bi bili što bolji, kontinuirano se usavršavaju putem edukacija, specijaliziranih seminara, praćenjem trendova uzgoja, suradnjom i razmjenom iskustava s drugim pčelarima.

Na pitanje o mogućnosti ugovaranja otkupa odgovaraju da je u našoj državi tako nešto nezamislivo. Otkupljivači uglavnom nude pčelarima mizerne cijene pa su oni odlučili sami plasirati svoje proizvode. "Prezentiramo na sajmovima u zemlji, poput Mediteranskog sajma u Dubrovniku, ili u inozemstvu - na najvećem sajmu zdrave prehrane u europi Grune Woche Berlin. Ove godine smo, kao jedini predstavnici iz područja pčelarstva iz Hrvatske, po drugi puta predstavljali Med hrvatskih pčelinjaka na tom sajmu", ponosan je Danijel Čajko.