Začeci pčelarskog turizma u BiH: Nastavljajući dobru višegodišnju suradnju, četrdesetak članova Udruge pčelara Zrinski iz Slavonskog Broda posjetilo je pčelinjake dr. Gorana Mirjanića, pčelara, predavača i vlasnika tvrtke Košnica iz Gradiške u Bosni i Hercegovini.
Nastavljajući dobru višegodišnju suradnju, četrdesetak članova Udruge pčelara Zrinski iz Slavonskog Broda posjetilo je pčelinjake dr. Gorana Mirjanića, pčelara, predavača na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Banja Luci i vlasnika tvrtke Košnica iz Gradiške u Bosni i Hercegovini.
Riječ je o svojevrsnoj ekskurziji, koja je, kako je rekao dr. Goran Mirjanić, i začetak pčelarskog turizma u BiH. "Pčelarski turizam je nešto što bi i u zemljama u okruženju moglo biti sve interesantnije s aspekta širenja pčelarskog znanja na jednostavan i efikasan način.
Osim toga, kao što je to slučaj ovdje u Krajini, na području opštine Gradiška u Bosni i Hercegovini, lijepo je da kolege iz drugih krajeva vide ljepote područja gdje mi pčelarimo, da čuju o našim iskustvima, ali i da osjete gostoprimljivost naroda na ovom području. S druge strane otvaraju se i mogućnosti prekogranične saradnje sa pčelarima iz Republike Hrvatske. Meni je lično drago da je pčelarski turizam počeo posjetom pčelara iz Slavonskog Broda s kojima već nekoliko godina odlično sarađujem", kaže dr. Mirjanić, čija je cijela obitelj bila odličan domaćin gostima iz Slavonije.
Gosti su najprije posjetili pčelinjak u Bistrici, selu na putu koji vodi od Gradiške prema Kozarskoj Dubici. Ondje su dr. Mirjanić i njegovi suradnici prezentirali aktualne radove u pčelinjaku.
Dr. Mirjanić se nada da će se nastaviti ovakav tip suradnje sa slavonskobrodskom udrugom pčelara, s kojom uspješno surađuje već nekoliko godina kroz educiranje njezinih članova, ali i sa drugim udrugama u Hrvatskoj.
"Saradnja sa pčelarima iz UP Zrinski jako je plodonosna i za mene, a nadam se i za njih i traje već nekoliko godina kroz predavanja i edukacije koje sam tamo održavao.
Dr. Mirjanić pčelari od 1994. godine, a od 1996. godine radi na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Banja Luci. Kaže da radi baš na predmetu pčelarstvo. Veliki je zaljubljenik u pčelarstvo i uspio je spojiti struku, praksu i biznis. Tvrdi da se od pčela može živjeti, nema tu nekog ekstra bogaćenja, ali samo uz kvalitetnu i dobru organizaciju.
"Sve ovo što sam stvorio ne bih uspio bez jake i velike podrške obitelji: supruge Ljubice, kćerke Nevene, studentice tehnološkog fakulteta, prehrambeni smjer, koju nakon fakulteta planiram uvesti u ove vode i polako taj biznis prepustiti njoj i mlađe kćerke Ivane, koja je gimnazijalka. Puno mi pomažu i majka, otac, brat i snaja sa dva sinovca, punica i punac te dva vrijedna radnika, Miroslav i Predrag. Obojica su pčelari profesionalci, ljudi od zanata koji obavljaju velik dio posla u pčelinjaku i našoj prodavaonici pčelarskom opremom i priborom", objašnjava tajne uspjeha obiteljskog posla.
Na pitanje potiče li država pčelarstvo i na koji način, dr. Mirjanić kaže da, nažalost, ne može o tome pozitivno govoriti. "U BiH, u kojoj ne postoji jedinstveno Ministarstvo poljoprivrede, nema ozbiljne podsticajne politike u pčelarstvu. Sve se svodi na jednu vrstu simbolike - jedini podsticaj za nas pčelare je 2 eura po jednoj košnici, to je sve što dobijemo od Ministarstva poljoprivrede. Mnogo je i drugih problema.
Primjerice, nemamo jasnu politiku zaštite pčelara u plasmanu pčelinjih proizvoda, imamo problema sa plasmanom u smislu nelojalne konkurencije i velikih količina "falš-meda" na tržištu. Nitko ništa ne poduzima, nemoćni smo pojedinačno nešto postići u rješavanju tih i drugih problema. Ovo što smo mi počeli raditi i sa pčelarskim turizmom, zbog čega sam posebno uzbuđen, možda bi mogao biti početak i podsticaj nekim mladim ljudima da ostanu na selu, da se prihvate posla i iskoriste ove velike prirodne resurse za pčelarstvo", objasnio je Mirjanić.
Slavonskobrodski pčelari bili su veoma zadovoljni stručnom ekskurzijom koja je završila zajedničkim ručkom u Podgradcima, a nakon toga posjetili su i prodavaonicu Košnica u kojoj su razgledali bogat izbor pčelarske opreme i pribora, ponešto i kupili.
"Sa doktorom Mirjanićem imamo odličnu suradnju, on je kod nas održao više edukacija, a posebno smo zadovoljni pozivom na njegove pčelinjake gdje je održao praktična, zanimljiva i korisna predavanja o aktualnim radovima.
On je sigurno jedan od najboljih predavača, praktičara i znanstvenika u ovoj regiji, veliki praktičar, tražen je u cijeloj regiji, vrlo smo zadovoljni ovakvom prezentacijom, kolege pčelari su oduševljeni onim što su vidjeli i čuli", rekao nam je Ivan Živić, tajnik Udruge pčelara Zrinski iz Slavonskog Broda. Posebno su ga oduševile mirne pčele, a kako je objasnio dr. Mirjanić, za tu njihovu mirnoću najzaslužnije su selekcionirane matice.
"Meni je ovo bilo korisno i zanimljivo iskustvo. Strašno me je zaintrigirao posjet ovom pčelaru i stručnjaku zato što sam i ranije primijetio u njegovim izlaganjima i predavanjima da imamo sličan način pčelarenja i rada sa pčelama. Sam njegov princip rada sa pčelama, razvoj pčela u proljetnom dijelu i širenje društava, znači dodavanje satnih osnova, pa čak i rada sa dvomatičnim pčelarenjem u proizvodnji matica i zamjeni matica tokom godine. Pčelarim nekoliko godina i taj svoj rad želim potvrditi upravo kroz ovakve praktične radionice", rekao nam je Zvonko Vidaković koji uspješno pčelari sa osamdesetak pčelinjih društava, od toga 60 na kontejnerima koje seli na paše.
Tagovi
Autor
Uskoro bi moglo odzvoniti lažnjacima, znanstvenici otkrili nove metode otkrivanja lažnog meda
Pčelinjak u rujnu: Priprema za uspješno prezimljavanje
Priprema za zimu: Suočavanje s varoom, osiguranje hrane i zaštita košnica
Klimatske promjene ozbiljno ugrožavaju medonosne pčele, što možemo učiniti?
Klimatske promjene ozbiljno ugrožavaju medonosne pčele, što možemo učiniti?
Pčelinjak u rujnu: Priprema za uspješno prezimljavanje
Uskoro bi moglo odzvoniti lažnjacima, znanstvenici otkrili nove metode otkrivanja lažnog meda
Priprema za zimu: Suočavanje s varoom, osiguranje hrane i zaštita košnica
