Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Dani meda
  • 01.03.2016. 16:30

Od kolovoza natječaji za pčelarske potpore

Kojim se mjerama financiranja mogu nadati pčelari, saznali smo na 11. Danima meda u Pazinu.

  • 2.701
  • 219
  • 0

Na ovogodišnjim 11. po redu Danima meda u Pazinu, svoje proizvode je izlagalo 115 izlagača, a osim meda i ostalih pčelinjih proizvoda u ponudi se našla oprema za pčelare i preradu meda te popratna ponuda ostalih prehrambenih proizvoda, suvenira i literature.

U sklopu sajma održana su i edukativna stručna predavanja o pčelarstvu. Predavanja su, kao i cijeli sajam bila dobro posjećena i zanimljiva, kako za profesionalne pčelare tako i ostale.

Nacionalni pčelarski program i potpore u pčelarstvu

Među predavanjima treba istaknuti ono o sufinanciranju proizvodnje meda u RH koje je održao Miran Gortan, dipl.ing.agr. iz Savjetodavne službe. U predavanju su ukratko opisane zakonske osnove za sufinanciranje i način podnošenja službenih zahtjeva prema Agenciji za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), rokovi podnošenja zahtjeva, potrebna dokumentacija uz zahtjev, prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi te minimalne i maksimalne visine potpora investicijama u pčelarstvu. Istaknuto je da je do potpora u pčelarstvu moguće doći kroz Nacionalni pčelarski program te Program ruralnog razvoja RH.

Nacionalni pčelarski program (2014.-2016.) godišnje plasira oko 16 milijuna kuna, a novi krug natječaja za ova sredstva otpočinje u kolovozu. Istaknuto je da broj pčelara i pčelinjih zajednica u RH raste, otprilike ima 12.500 pčelara koji gospodare sa 560.000 košnica, a svima njima na raspolaganju su sredstva za sufinanciranje investicija.

Što se sve može sufinancirati?

Potpore sektoru pčelarstva u 2016. godini uključuju:

  1. mjera kontrole i suzbijanja varooze koju pčelari najčešće i najviše koriste (lijekovi, organske kiseline i šećer, a osnova je broj košnica na 30.04.2016. u evidenciji);
  2. mjera kontrole kvalitete meda;
  3. mjera obnove pčelinjeg fonda (nabava selekcioniranih matica);
  4. mjera racionalizacije troškova selećeg pčelarstva (nabava nove opreme);
  5. mjera tehnička pomoć pčelarima (nova oprema, pomagala i pribor te edukacija) te 6. mjera primjenjena istraživanja u pčelarstvu (odnosi se na znanstveno-istraživačke institucije).

Sve zahtjeve popraćene kopijom originalnog računa i ostalim dokumentima šalje se Agenciji za plaćanja u zadanim rokovima, potrebne obrasce za navedene mjere moguće je naći na mrežnim stranicama agencije i Pravilniku. Potrebno je istaknuti da nije moguće za istu mjeru dvostruko financiranje te da kontrolu na terenu provode njeni zaposlenici.

Nije moguće dvostruko financiranje

Putem Programa ruralnog razvoja RH (2014-2020.) pčelarima su na raspolaganju mjere potpore za investicije, ali je procedura zahtjevnija, što iziskuje konzultantske usluge te se svi sudionici boduju te konkuriraju na osnovi jedne standardne mjerne jedinice nazvane standard output kojom se mjeri ekonomska vrijednost proizvodnje neovisno od vrste djelatnosti.

Košnica manje vrijedna

Tu je jedan od problema pčelarstva, pošto je jedna košnica po izračunu na temelju službenih podataka RH manje vrijedna od nekih drugih grana poljoprivrede, što predstavlja problem pri izračunu naknade štete izazvane višom silom ili bolestima odnosno konkurentnosti na natječajima.

Za pčelare su interesantne Mjera 4 koja se odnosi na ulaganja u fizičku imovinu koja uključuje podmjere 4.1. potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva i 4.2. potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda te Mjera 6 razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja koja uključuje podmjere 6.1. potpore mladim poljoprivrednicima, 6.2. potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području, 6.3. potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava te 6.4. ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom prostoru.

Najbolji med od ženske ruke

U sklopu sajma održano je i ocjenjivanje kvalitete meda, od ukupno 46 prijavljenih uzoraka istarskih pčelara, titula šampionski med ove godine otišla je medu Biserke Benazić sa maskimalnih 20 osvojenih bodova za med od bagrema, 22 meda nagrađena su zlatnom medaljom, 17 srebrnom medaljom, a četiri brončanom medaljom. Dodijeljene su i dvije zlatne medalje istarskim pčelarima, ali za med s paše izvan Istre.

Dane meda organizirala je Udruga pčelara Lipa, Pazin uz svekoliku pomoć Grada Pazina, Istarske Županije, LAG Središnja Istra, Zavoda za javno zdravstvo IŽ, Turističke zajednice Središnje Istre, općine Cerovlje i drugih institucija te tvrtki.

Nacionalni pčelarski program za razdoblje 2014. do 2016. godine možete pronaći ispod teksta.


Dokumenti


Tagovi

Pčelarske potpore Dani meda Nacionalni program pčelarenja


Autor

Andrija Draguzet

Više [+]

Usmjeren na korištenje otpada iz poljoprivrede i ponovne upotrebe u hranu kroz uzgoj gljiva, ovaj istarski agronom vodi i malu internet grupu pod nazivom Mondo Gljiva.