• Dobre priče
  • 08.08.2015. 07:15

Od jedne košnice nastalo pčelinje carstvo

Naš je med neosporne kvalitete, u prosječnim ga godinama proizvodimo u suficitu, a tržište je takvoga proizvoda "gladno"

Foto: vpz.com.hr
  • 2.951
  • 623
  • 0

"U Europi nema bolje zemlje za bavljenje pčelarstvom od Hrvatske. Imamo tri klimatske zone, blagu klimu i kratke udaljenosti između paša. Naša je zemlja bogom dana!", svoju priču započinje Željko Vrbos, profesionalni pčelar iz Cabune u Virovitičko-podravskoj županiji.

Željkova obitelj tradicionalno je godinama vezana za proizvodnju meda, a pčelarstvom se bave već tridesetak godina. Nakon što su prerasli OPG, Željko i supruga otvorili su obrt Apis. Supruga Jasna pak vodi i vlastiti obrt Medena, koji se bavi pčelarstvom i ugostiteljstvom, smješten u Virovitici i jedino je mjesto u gradu (a i šire) u kojem je moguće isprobati sladoled na bazi meda!

Za košnicu založio kaput

Željkova supruga Jasna, naime, kći je Slavka Švrake, najuspješnijeg hrvatskog pčelara, s vrlo zanimljivom životnom pričom. Iako po zanimanju ličilac, Slavko je napustio svoje zvanje i 70-tih se godina odlučio potpuno posvetiti pčelarstvu. Njegov otac Atif (Jasnin djed) bio je najstariji hrvatski pčelar, preminuo prošle godine, u 101. godini života.

Ovaj uspješan proizvođač upisan je u Bazu proizvođača. Upiši se i ti ovdje!

O životnoj priči Atifa Švrake može se napisati pokoji roman. Nekim je čudom preživio križni put Drugog svjetskog rata, nakon čega se zaposlio kod jedne obitelji. Po svom odlasku zatražio je samo košnicu, koja je bila toliko vrijedna da je za nju morao založiti svoj kaput, a do svoga sela morao ju je nositi 11 kilometara.

Sinu jedincu Slavku, Atif je prenio ljubav prema pčelama, koji sada ima najveće pčelarsko gospodarstvo, a njegovo pčelinje carstvo broji 3.000 pčelinjih zajednica.

Zanat učili od djeda Atifa

"Kao zet, u obiteljski posao uključio sam se sa suprugom vrlo rano. Sada u obrtu osim nas rade sin i snaha, a po potrebi zapošljavamo i sezonce", prepričava Vrbos i ponosno ističe da su svi zanat učili od djeda Atifa. Ipak, važno je spomenuti da suprugin obrt Medena zapošljava tridesetak djelatnika, što se u današnjim uvjetima može nazvati velikim poslovnim uspjehom.

Obrt Apis dobitnik je brojnih nagrada

Tržište je gladno

Kao jedan od izuzetaka u svojoj branši, osim pčelinjih proizvoda, Željko se može pohvaliti da njegov obrt proizvodi i sladila za ugostiteljstvo. "U strukturi prihoda pčelarstvo čini 70%, a ostatak čini pakiranje sladila za ugostiteljstvo. Ovakva struktura omogućuje nam stabilne prihode tokom cijele godine", pojašnjava Vrbos, naglašavajući da su iza njih četiri klimatski loše godine i od ove godine se više očekuje. Dok je njihov uobičajeni godišnji prinos meda u normalnim godinama iznosio 12 do 15 tona, loši su klimatski uvjeti gotovo prepolovili ove iznose.

Slavonski med ne može proizvoditi svatko u Hrvatskoj. Kako bismo istaknuli njegovu važnost i kvalitetu odlučili smo pokrenuti proces za njegovu zaštitu

Željko ističe i da nektar, ukoliko ga pčele ne opraše - propada. Naš je med neosporne kvalitete, u prosječnim ga godinama proizvodimo u suficitu, a tržište je takvoga proizvoda gladno. Ipak, u slučaju izvoza treba osigurati količinu. "Unatoč kvaliteti domaćega meda, konkurenciju nam stvara vrlo loš kineski med. Ipak na domaćem smo tržištu prepoznati i za sada nismo u mogućnosti izvoziti veće količine. Svima koji žele krenuti u smjeru izvoza preporučam to obaviti preko najveće burze mede, smještenoj u njemačkom Bremenu", pojašnjava za AgroKlub Željko Vrbos.

Zaštita izvornosti Slavonskoga meda

Upravo su proizvođači Virovitičko-podravske županije pokrenuli inicijativu za zaštitu izvornosti Slavonskoga meda. Zajedno sa ostalih pet slavonskih županija ušli su u projekt Slavonski med sa ciljem da se nametne vidljiva oznaka domaćeg proizvoda. U projekt se uključilo 1.250 pčelara, a Željko je i predsjednik Udruge Slavonski med. "Slavonski med ne može proizvoditi svatko u Hrvatskoj. Kako bismo istaknuli njegovu važnost i kvalitetu odlučili smo pokrenuti proces za njegovu zaštitu i izraditi posebnu ambalažu", ističe.

Sve što danas imaju, a riječ je o najvećem pčelarskom obrtu, ostvarili su iz vlastitog kapitala. Ipak, sada se nadaju da će putem Mjera ruralnog razvoja financirati izgradnju suvremenog pogona. "Predivno je biti u prirodi i proizvoditi zdravu hranu. Smatram da uistinu radimo najljepši posao na svijetu i nikada nam nije monotono u životu. Ipak, onima koji se planiraju baviti pčelarstvom, preporučio bih da se najprije odluče žele li se ovim poslom baviti hobistički ili profesionalno. U početku je najvažnije educirati se, ispitivati starije znalce i čitati sve knjige koje nam dođu pod ruku", zaključuje Željko Vrbos.

Foto: vpz.com.hr


Tagovi

Atif Švraka Virovitičko-podravska županija Proizvodnja meda Slavko Švraka Obrt Medena Slavonski med Zaštita izvornosti Mjere ruralnog razvoja


Autorica

Marina Bošnjak

Marina je urednica na AgroKlubu, specijalizirana za AgroBaze. Diplomirani je magistar agronomije te volonter Francuske Alijanse Osijek i Emmaüs zajednice Francuska.


Partner

Virovitičko-podravska županija

Trg Ljudevita Patačića 1, 33000 Virovitica, Hrvatska
tel: +385 (0) 33 638 140, e-mail: [email protected] web: http://www.vpz.com.hr

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Danas berem drugu turu :)