Nedostaje interes farmaceutske industrije

Na području Osječko-baranjske županije ove su godine pčelari proizveli oko 1.500 tona meda. Bit će to najuspješnija godina po proizvodnji meda u proteklih desetak godina, i to ponajviše zahvaljujući povećanju broja pčelara.

Na području Slavonije i Baranje proizvodi se i više od pola ukupne hrvatske proizvodnje meda, dakle približno do četiri tisuće tona i s obzirom na to da općenito potrošnja meda raste, ta je proizvodnja postala solidan posao, od kojega žive mnoge obitelji. No sasvim je jasno kako bi se preradom meda i ostalih pčelinjih proizvoda, s obzirom na potražnju zbog njihove iznimno visoke zdravstvene vrijednosti, mogli ostvarivati i znatno veći prihodi od sadašnjih.

Zvonimir Pajnić, predsjednik Saveza pčelara Osječko-baranjske županije, za Glas Slavonije napominje kako bi domaći pčelari svakako rado željeli znatno više surađivati s tvrtkama koje bi pčelinjim proizvodima donijele dodatnu vrijednost, posebice s farmaceutskom industrijom. Med je danas na tržištu dostupan u različitim oblicima i pakiranjima zahvaljujući registriranim punionicama, premda industrija u Hrvatskoj premalo iskorištava pčelinje proizvode za proizvodnju, posebice farmaceutskih proizvoda na bazi meda, propolisa, matične mliječi i peluda.

Apimel na tržištu ima tridesetak proizvoda na bazi meda

Na području Osječko-baranjske županije tri su registrirane punionice meda, a među njima je i tvrtka Apimel, jedna od najvećih proizvođača i prerađivača meda u Hrvatskoj, koja je s radom započela prije 19 godina iz adaptirane garaže. Tvrtka godišnje preradi oko 300 tona meda i zapošljava 14 osoba. U proizvodnom programu tridesetak je proizvoda, od sortnih medova u više različitih pakiranja, dodataka prehrani s ljekovitim svojstvima, kozmetičkih proizvoda kojima su osnova pčelinji proizvodi do likera na bazi meda. Tvrtka je te proizvode, među kojima je i Čokomel, koji je nagrađen brončanom medaljom na međunardnom sajmu inovacija IENA u Nürnbergu, razvijala godinama.

Foto: RGBStock.com