Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pčelarski proizvodi
  • 12.12.2011.

Med - veliki prijatelj u dobru i zlu

Med od davnina služi ljudima kao hrana, kozmetičko sredstvo i prirodni lijek za najrazličitije tegobe. Suvremeni način života nije umanjio njegovu važnost. Naprotiv, briga o što zdravijem načinu prehrane, liječenje prirodnim sredstvima i težnja za održavanjem „fit“ forme dovode do sve veće potražnje za tom „hranom bogova“.

  • 2.439
  • 101
  • 0

Med je prirodni proizvod pčela medarica (Apis mellifica L.) koje su svojom besprijekornom organizacijom života i kolektivnog rada u pčelinjem društvu oduvijek izazivale divljenje i poštovanje. Smatrane su svetim životinjama, božjim glasnicima i poslanicima, a vjerovalo se i da pčele ne mogu živjeti i biti uspješne ako u kućanstvu kojem pripadaju vladaju nesloga, mržnja ili ljutnja. Ubiti pčelu bilo je veliki grijeh koji donosi nesreću. U 18. stoljeću na području današnje Slovenije, koja je tada pripadala Austro- Ugarskom Carstvu, pojavila se jedinstvena umjetnost oslikavanja košnica koja se dugo zadržala na tom području. Glatke drvene daščice s pročelja košnica, isprane od kiše i izblijedjele od sunca i danas se čuvaju u pčelarskom muzeju u Radovljici, nedaleko od Bleda. Pčele i košnice kao simbol rada i marljivosti pojavljuju se na novčanicama pojedinih zemalja, grbovima, amblemima, poštanskim markama itd. Brojni filozofi i znanstvenici bili su vezani uz pčele. Veliki belgijski pisac Moris Meterlink, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1911. godine, bio je strastveni pčelar i 1901. godine napisao knjigu Život pčela. Pčelama i pčelarenjem bio je inspiriran i naš poznati slikar Ivan Generalić.



Najpoznatiji pčelinji proizvod je med. Pčele ga proizvode od nektara koji s cvjetova donose u košnicu. Nektar je vrlo vodenast i brzo bi se pokvario kad ga pčele ne bi prerađivale u svojim želučićima, a višak vlage otklonile pulsiranjem krila. Kroz 4-5 dana nektar je pretvoren u med koji se, nakon što dozori, prekriva voštanim poklopcem. Osim nektara, pčele skupljaju i slatke sokove koji se kao medena rosa pojavljuju na lišću crnogoričnog (jela, smreka, bor itd.) i bjelogoričnog (hrast, bukva, lipa, pitomi kesten itd.) drveća, a luče ih različite štitaste (Coccidae) i lisne uši (Lachnidae). Takav se med zove medljikovac. Znatno je bogatiji mineralnim tvarima (osobito željezom) i antioksidansima u odnosu na med od nektara. Posebno se preporučuje slabokrvnim osobama, ženama i osobama koje se oporavljaju od bolesti. U nekim zemljama medljikovac je med koji se najviše cijeni, dok se u drugima na prvo mjesto stavlja med nektara. Jedno od obilježja pravog meda je da s vremenom kristalizira. To je potpuno prirodan proces koji ne utječe na kvalitetu meda, a med se, ako je to potrebno, lako može vratiti u tekuće stanje. Obično se to provodi tako da se staklenka stavi u posudu s toplom vodom, no uvijek treba imati na umu da je, zbog očuvanja ljekovitih svojstava, maksimalna temperatura zagrijavanja meda 41 Celzijev stupanj. Sklonost meda da kristalizira ovisi o koncentraciji šećera u medu, količini vode i odnosu grožđanog i voćnog šećera. Što je više grožđanog šećera, a manje voćnog, kristalizacija je brža i jača. Na proces kristalizacije utječe i vrsta biljke s koje potječe med, kao i temperatura na kojoj se med skladišti.

Sastojci meda

U medu ima do 76% šećera, oko 18% vode i 6% ostalih tvari (mineralne tvari, vitamini, enzimi, hormoni, kiseline, bjelančevine, flavonoidi itd.). Šećeri su u medu lako probavljivi jer ih većina pripada jednostav nim šećerima, monosaharidima. Voćnog šećera ili fruktoze ima 38-42%, a grožđanog šećera ili glukoze 30-32%. Saharoze (disaharid) ima 6-7,5%, a maltoze i drugih disaharida oko 1-2%. Polisaharidi su zastupljeni u količini od 0-1,5%. Od minerala u medu su zastupljeni bakar, željezo i mangan. Najvažniji enzim u medu je invertaza, značajan za sazrijevanje meda. On u ljudskom organizmu pretvara običan šećer u jednostavne šećere, a razgrađuje se pri temperaturi višoj od 45 C. U medu je dokazan i hormon acetilkolin, kemijski transmiter podražaja u živčanom sustavu, kao i inhibini, tvari koje uništavaju bakterije sprječavaju njihov razvoj. Sve vrste meda sadrže solnu i fosfornu kiselinu, kao i organske kiseline: jabučnu, limunsku, mliječnu, jantarnu itd. Kiseline najvećim dijelom potječu iz pljuvačnih žlijezda pčela i daju medu osobiti okus i miris. Med sadrži i nešto vitamina C i vitamina B grupe, enzime i flavonoide.

Ljekovitost meda

Med je od davnina korišten u svim medicinama svijeta. Spominje se na egipatskom papirusu starom više od tri tisuće godina, u staroj Grčkoj i Rimu. Egipćani su ga koristili i za balzamiranje tijela umrlih, a stari Grci i Rimljani za konzerviranje mesa divljači. Jedna od najpoznatijih odlika koja mu je pripisivana jest produžavanje života. I u našoj narodnoj medicini postoje brojni savjeti za njegovu uporabu. Kod promuklosti i gubitka glasa preporučivala se mješavina meda, usitnjenog sjemena slačice i maslaca; za ublažavanje kašlja mješavina usitnjenog korijena omana i meda ili korijen omana kuhan u vinu, s dodatkom meda i cimeta. Veoma cijenjen domaći lijek protiv kašlja i za izbacivanje sluzi iz dišnih organa je mlijeko u kojem je skuhano nekoliko listova kadulje, a zatim procijeđeno i zaslađeno medom. Melem od dvije žlice meda izmiješane s dvije žlice mlijeka stavljan je na zagnojene čireve, a melem od meda i usitnjene metvice koristio se kod prijeloma udova. Protiv zatvora upotrebljavala se mješavina meda i kamilice ili tri žlice usitnjena lanenog sjemena izmiješanog s medom. Med je često korišten i kao lijek za zarastanje rana. Sva ta raznolika upotreba meda potaknula je stručnjake da rezultate narodne medicine i znanstveno provjere pa danas nema više nikakve sumnje da je takva uporaba bila opravdana. Med je danas uobičajen lijek za bolesno grlo. Poznato je također da uzet zajedno sa saćem dobro djeluje na upalu sinusa i protiv peludne groznice (alergijskog rinitisa). Prema uputama američkog liječnika D.C. Jarvisa, potrebno je tri puta dnevno žvakati po jednu žlicu medom natopljenog saća, a na kraju preostali vosak ispljunuti. Za sprječavanje peludne groznice potrebno je mjesec dana prije očekivanog izbijanja bolesti početi s terapijom, a med mora biti prirodan i iz kraja gdje osoba živi. Med se pokazao iznimno korisnim i pri otklanjanju srčanih tegoba, zamora i iscrpljenosti, kod bolesnika s čirom na želucu, jetrenim tegobama te kod napetosti, nemira i nesanice. Ima i diuretičko djelovanje, osobito med od heljde i svjetlije vrste meda, pa je pogodan pri bubržnim dijetama jer sadrži male količine bjelančevina, a gotovo uopće ne sadrži kuhinjsku sol. Poznato je i da med ubrzava otrježnjenje nakon prekomjernog konzumiranja alkohola, a za to je najpogodniji med bagrema jer sadrži velike količine fruktoze koja ubrzava izgaranje alkohola u organizmu.

Med u kozmetici

Med je odlično sredstvo za njegu kože jer hrani i osvježava kožu, vraća joj vlagu i čini ju mekom i elastičnom. Koristi se i u modernoj kozmetici, no mnogi će se složiti da maske od meda djeluju znatno efikasnije, a njih možete pripremiti i sami.
Maska za lice I.
Sastojci: dvije jušne žlice svježeg kravljeg sira, žlica meda, nekoliko kapi maslinova ulja.
Sir dobro izmiješati i dodati mu med i maslinovo ulje. Masku nanijeti na lice i vrat te ostaviti da djeluje 10-20 minuta. Nakon toga isprati mlakom vodom ili čajem kamilice. Maska se osobito preporučuje za suhu i normalnu kožu.
Maska za lice II.
Sastojci: svježi žumanjak, čajna žlica meda i čajna žlica ulja
Sve sastojke dobro izmiješati i nanijeti na lice i vrat te ostaviti da djeluju najmanje dva sata, a zatim oprati toplom vodom.
Maska za izbjeljivanje pjega i pigmentnih mrlja
Nedovoljno zrele jagode usitniti u kašu i izmiješati sa žlicom toplog meda. Smjesu nanijeti na najmanje jedan sat. Nakon toga lice umiti mlakim čajem od kamilice i osvježiti ga razrijeđenim limunovim sokom.
Šampon za njegu kose
Sastojci: 3 čajne žlice meda, 1 žumanjak, sok od dva limuna
Sve sastojke izmiješati i smjesu upotrijebiti kao običan šampon.

Autor: Marija Kranjčević, dipl. ing.


Povezana stočna vrsta

Pčelarstvo

Pčelarstvo

Pčelarstvo je specifična grana ljudske djelatnosti te su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mjesta obitavanja pčela su veliki... Više [+]

Izvori

Gospodarski list


Tagovi

Pčelarski proizvodi Pčelarstvo Med


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lipo Josipovo - lipa sva godina: Što još kažu narodne izreke?

Spomendan svetog Josipa obilježavamo danas, 19. ožujka. Uz ovoga sveca vezano je niz narodnih mudrosti koje služe kao svojevrsna prognoza vremena. Neke od njih objavljene...

Više [+]