Pretraga tekstova
Sajmam pčelinjih proizvoda i pčelarske opreme
U organizaciji Poljoprivredno-pčelarske zadruge »Pčelica« Vinkovci-Ivankovo te suorganizaciji Pčelarskog saveza Hrvatske i Vukovarsko-srijemske županije, 12. i 13 ožujka u Vinkovcima će se održati Sedmi pčelarski dani, najveća specijalizirana pčelarska manifestacija u Hrvatskoj i regiji.
Na sajmu pčelinjih proizvoda i pčelarske opreme očekuje se stotinjak izlagača iz Hrvatske i zemalja okruženja, a na znanstvenom skupu bit će riječi o najnovijim trendovima u pčelarstvu.
»Prosječno se u Hrvatskoj proizvede 4500 tona meda na godinu, a na području Vukovarsko-srijemske županije, ovisno o godini, do 500 tona meda«, ističe Drago Josipović, koordinator Pčelarskih dana. Dodaje da je 2009. godine bila loša za tamošnje pčelare, gotovo na razini vrlo loše 2007. godine.
Naime, na području najistočnije hrvatske županije registrirano je sedam udruga pčelara s 210 pčelara, koji su proizveli 250 tona meda.
»Godina je bila loša, bez vlage i s ekstremno visokim temperaturama pa su pčelinje paše na suncokretu kao i uljanoj repici potpuno podbacile, a jedino je dobre rezultate dao bagrem i djelomično lipa«, kaže Josipović.
Istodobno izražava nadu da bi 2010. godina mogla za pčelare biti iznimno dobra jer je vlage u zemlji dosta te se očekuju lijepi proljetni i ljetni dani i bogate pčelinje ispaše.
Josipović naglašava da pčelarstvo ima potencijala na hrvatskom istoku, a područje županije povoljno je za tu proizvodnju. Procjenjuje da bi pčelari trebali proizvoditi minimalno 1000 tona meda, dvostruko više od prosječnih dosadašnjih količina.
Na ruku im ide i nestašica meda na globalnom tržištu te porast potražnje. Do prije dvije, tri godine veletrgovci su u Hrvatskoj za kilogram meda plaćali 11 kuna, a sada dolaze na kućni prag pčelara i spremni su za med ponuditi otkupnu cijenu i do 20 kuna.
Zbog porasta potražnje ozbiljniji pčelari ulažu i više napora u prodaju na tržnicama kao i 'na malo' na kućnom pragu, a tim načinom ostvaruju i veće prihode.
Autor: Goran Čorkalo
Povezana stočna vrsta
Pčelarstvo je specifična grana ljudske djelatnosti te su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mjesta obitavanja pčela su veliki... Više [+]
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?