Uz bagremov, cvjetni, lipov i kestenov med obitelj Marušić ima i slastice od meda, medenjake te mješavine orašastih plodova s medom, ali i pelud. K tome, Vera Marušić ponosna je dobitnica nagrade za najbolju medenu pitu.
"Naša obitelj je oduvijek bila konzument pčelinjih proizvoda, a večernje ispijanje čaja s medom bio je i ostao naš mali ritual. Gledajući razne dokumentarne i poljoprivredne emisije, između ostalih i emisiju o ugroženosti pčela, kod nas se pobudio još veći interes za ova čarobna i tako važna bića. Uvidjevši da su pčelice nezamjenjive i zaista neophodne za opstanak i nas samih, odlučili smo pomoći i njima i sebi.
Tako smo prije pet godina krenuli sa šest pčelinjih zajednica što je bilo dovoljno za naše potrebe, ali i za nešto podijeliti ostatku familije", upoznaju nas s počecima svoga rada članovi obitelji Marušić iz Bjelovara. Zahvalni su za potpore koje dobiju od Grada Bjelovara i subvencije od APPRRR za nabavu opreme, a sav prihod koji ostvaruju još uvijek koriste za daljnja ulaganja.
Od početka su sa svih strana dolazile pozitivne reakcije i uvijek se tražila teglica više pa su odlučili povećati broj zajednica. Danas su seleći pčelari i mogu se pohvaliti sa oko 130 društava. U ponudi imaju bagremov, cvjetni, lipov i kestenov med za koji su pčele selili čak u Dvor na Uni. Med bagrema bio je ocijenjen zlatom za izuzetnu kvalitetu na stručnom ocjenjivanju sortnih vrsta meda Bjelovarsko-bilogorske županije, dok je lipov med dobio srebro. U skorijoj budućnosti planiraju pašu livadnog meda i amorfe.
"S obzirom da se proširio i obujam posla, u cijelu priču su se uz supruga Tonija i mene uključile kćeri Ana i Ivana te moj brat Željko. Zajedničkim radom, trudom, obrazovanjem kroz stručnu literaturu i predavanja, došli smo do ovoga čime se danas svi ponosimo, a to je kvalitetan med. Kupci su to prepoznali pa nam se s osmijehom vraćaju 'po još' na naš kućni prag, lokalne sajmove ili nam se jave putem društvenih mreža.
Često nas kontaktiraju i novi kupci koji su neki od naših proizvoda dobili na poklon. U ponudi imamo još i slastice od meda, medenjake te mješavine orašastih plodova s medom, ali i pelud", doznajemo od Vere Marušić, nositeljice OPG-a, koja se može podičiti znakom HPA Med s hrvatskih pčelinjaka za bagremov, cvjetni i med od lipe.
Vera je na lokalnoj manifestaciji Terezijana osvojila i nagradu za najbolji kolač od meda - medenu pitu, a svoj recept ne želi odati iako ga svi traže. No, kad već ne mogu do dobro čuvanog recepta, uvijek omaste brk na nekom od događanja, bilo u pčelarskoj udruzi ili na sajmovima, jer društvo tada ne želi ništa drugo osim slavne medene pite.
Ipak nije sve tako lako kako se u konačnici čini, niti je pčelarenje samo vrcanje meda kako mnogi misle. Iza svega stoji obiman rad i trud, ali i problemi na koje se ne može utjecati.
Novčano je nemjerljiv predivan osjećaj koji pruža boravak među pčelama i uživanje u tom savršenstvu prirode, kažu članovi obitelji.
"Od početka bavljenja pčelarstvom, svake godine se susrećemo s novim vremenskim neprilikama. Duge, tople jeseni produžuju aktivnost pčela i produljenje legla, a samim time i razvoj nametnika varoe. Tijekom takvih jeseni dolazi i do veće grabeži na pčelinjaku. Tople zime onemogućuju pravovremeno tretiranje pčelinjih zajednica oksalnom kiselinom kako bi ih se zaštitilo od varoe.
Kasni proljetni mrazevi uništavaju glavnu pčelinju pašu u našem području - bagrem. Tako je 2019. godina bila izuzetno loša za pčelinje zajednice jer nije bilo dovoljno nektara niti za njihov opstanak. Nepovoljne vremenske prilike kao i čovjekova neodgovornost prema prirodi utječu prvenstveno na pčele, a samim time i na proizvodnju meda i ostalih pčelinjih proizvoda", ističu.
Bez obzira na sve, kroz ovih 5 godina bavljenja pčelarstvom ne mogu i ne žele sve gledati kroz financijsku dobit jer je puno veća dobrobit ona koju pčele ostvaruju za očuvanje bioraznolikosti eko sustava. Smatraju da je novčano nemjerljiv predivan osjećaj koji pruža boravak među pčelama i uživanje u tom savršenstvu prirode. Stoga, svima koji vole boravak u prirodi, a žele učiniti nešto korisno, preporučuju da bez ikakvog straha probaju pčelariti s dvije-tri zajednice jer tko zna kamo ih to može odvesti.
"Budite oprezni, mogli bi se zaljubiti u pčelice kao i mi", upozoravaju kroz šalu ovi istinski ljubitelji prirode.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica