Kada je riječ o prošloj godini, rijetko koji hrvatski pčelar se može pohvaliti s velikom količinom proizvedenog meda. Više o tome i pripremi košnica za iduću pčelarsku sezonu ispričao nam je iskusni požeški pčelar Damir Sertić.
Početkom rujna sve pčelarske paše su završene te nastupa vrijeme za podvlačenje crte o prošloj mednoj godini te iscrpne pripreme za sljedeću pčelarsku sezonu. Kada je riječ o prošloj godini, rijetko koji hrvatski pčelar se može pohvaliti s velikom količinom proizvedenog meda.
"Kad bi se mogla ta godina prekrižiti, kada je riječ o pčelarenju, bilo bi dobro. Bavim se pčelarstvom 40-ak godina. Uzrok je vrijeme. U periodu kada je trebala biti glavna paša, a to je većinom bagrem, bilo je hladno i kišovito. Upravo zbog toga su se pčele rojile, budući da nisu imale drugog posla i onda se rađa nagon za to. Ne znam je li došlo do jedne košnice koja se nije "izrojila", a kada je riječ o medu, količina je 20 puta manja nego što je to uobičajeno. Katastrofa", rekao je iskusni požeški pčelar Damir Sertić.
Prema riječima našeg sugovornika, pomanjkanje domaćeg meda uzrokovat će porast uvoznog.
"Koliko sam čuo od kolega koji su prodavali med, cijena je ista. Pretpostavljam da trgovačkim centrima neće biti problem nabaviti med. Na tržištu ima meda iz Kine, Ukrajine, Argentine, tako da meda oni imaju, samo što nemaju domaćeg kvalitetnog meda", ističe Sertić.
No bilo kako bilo, kreću pripreme za sljedeću pčelarsku sezonu.
"Ja sam već jedan dio košnica prihranio, što je vrlo bitno napraviti što ranije, da se nahrane pčele koje se sada rađaju. To su dugovječne pčele koje žive cijelu zimu. Stare pčele će tako i tako uginuti, a mogu se iskoristiti za preradu tog sirupa. Bitno je da se što prije počne s tom prihranom, da se ne uđe u listopad kada je kasno, a pčele još moraju taj sirup preraditi u med i deponirati i uklopiti, što je bitno za to da se vlaga ne uvlači u taj med", rekao je Damir Sertić.
Budući da je još toplo i pčele su aktivne, prilikom prihrane potrebno ih je smiriti kako ne bi došlo do neželjenih uboda.
"Ovaj dim služi da se pčele umire, a umire se zato što osjećaju opasnost. Boca sa sirupom, koja je stavljena prije dva dana, je prazna, stoga dodajemo novu. Ona ima dvije do tri rupice, unutra je sirup, i onda se te rupice okreću prema dolje. To u početku malo curi, ali poslije se stvori vakuum i pčele sisaju koliko im treba", pokazuje Sertić.
Pogledajte u video koje su još pčelarske radnje potrebne te kako se one obavljaju.
Povezana stočna vrsta
Pčelarstvo je specifična grana ljudske djelatnosti te su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mjesta obitavanja pčela su veliki... Više [+]
Tagovi
Partner
Požega,
Hrvatska
tel: 034 202-192,
e-mail: info@poljoprivredna.tv
web: http://www.poljoprivredna.tv