Iz policije ravno u pčelinjak!

Nakon stresnog posla i odlaska u mirovinu, slobodno vrijeme odlučio je posvetiti pčelama. U njihovom društvu zatekao se sasvim slučajno, prije tri godine. Od rođaka je na poklon dobio dvije košnice radi oprašivanja, a sada ih ima desetorostruko više. Tad su mu iskusniji pčelari znali reći: "Pa nećeš valjda ostati na tome".

I, krenuo je dalje, kupio je nešto rojeva, nešto je sam razrojio, a dio uhvatio. Dugogodišnji policajac i bivši načelnik Policijske uprave Osječko-baranjske Stipo Rimac, sada je predsjednik Pčelarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije, a za sebe će reći, pčelar početnik i hobista.

"Prijavljen sam i pčelinjak mi je ucrtan, ali sam još uvijek u fazi da med proizvodim za svoje potrebe, ali možda ovaj hobi preraste u nešto više i komercijaliziram proizvodnju", priznaje nekadašnji policajac.

Proizvodi za svoje potrebe

Njegov je pčelinjak smješten u voćnjaku u Jankovcima kraj Vinkovaca. Pčele su tamo okružene poljoprivrednim površinama pod uljanom repicom, suncokretom, a blizu im je i bagremova šuma. Stoga za pašu ne mora brinuti. "Nisam još došao u fazu seljenja pčelinjaka. Pčele se nalaze na jednom mjestu, a donose i prerađuju u košnicama ono što im dozvoljava vrijeme i što se nalazi u njihovu okruženju", opisuje uvjete u kojima rade njegove pčele.

Iza njega je tek prva godina u kojoj je imao nekoliko stotina kilograma meda. Najvećim dijelom riječ je o vrcanju uljane repice i bagrema. Sve što je proizveo, završilo je na vlastitom stolu ili u rukama prijatelja. "Za sada nisam u fazi komercijalizacije, ali ako se za to odlučim, s obzirom da sam tolike godine bio u sustavu i od drugih tražio da se pridržavaju propisa, tako ću i sam postupiti u ovom poslu", povezuje pčele i policiju Stipo koji je lani završio i pčelarsku školu te stekao uvjerenje kako se može baviti tim poslom.

Uživati u pčelama

Došao je u fazu, kako će sam reći, uživanja u pčelama, kada nestrpljivo iščekuje da ode među njih, pogleda što im treba, što su napravile ili što on treba napraviti. Član je i Pčelarske udruge Nektar iz Vinkovaca te predsjednik tamošnjeg Pčelarskog saveza. Zbog toga je često na sastancima i u društvu starijih, po stažu, pčelara od kojih prikuplja iskustva i uči.

"Nisam imao nikakav plan, niti sam ciljao na dodatni izvor prihoda. Jednostavno je to bio splet okolnosti. No, kada se u to uđe, pčele moraš zavoljeti. Ovoga proljeća nisam bio dovoljno pažljiv i nekoliko mi se zajednica izrojilo, društva su bila prejaka, matice nisu imale dovoljno prostora za zalijeganje. Bilo mi je žao, jer kada one odu, sa sobom odnesu i nešto meda. No, najviše mi je od svega krivo jer mi je otišao dio pčela uz koje sam bio kada su se društva razvijala", otvoreno o svojim propustima u praksi, koje je iskusio na vlastitoj koži, govori prvi čovjek pčelara Vukovarsko-srijemske županije.

Neke od matica su u proljeće otišle iz pčelinjaka

Osobna je to pouka, opisuje ovu situaciju, koju je prošao zbog toga što je kratko u pčelarstvu. No, vjeruje kako mu se takve situacije više neće dogoditi, da pčele dođu rojevo stanje jer tada imaju nagon za odlaskom.

"Bez obzira što mi motiv na početku nije bio profit, nego samo oprašivanje, postoje određeni izdaci i ulaganja u kupovinu opreme. Mislim kako većina pčelara tako i počinje. Prvo kao hobi, a onda to preraste u nešto puno ozbiljnije. No, ima tu puno posla i rada koji se ne vidi, ali su to slatke brige koje se naplaćuju kada dođe vrcanje meda, pronalazak tržišta, prodaja i naplata. To je nekakva satisfakcija, a u krajnjem slučaju i pomoć u kućnom budžetu", opisuje pčelarski posao.

Stipo svoj pčelinjak obilazi svakodnevno, kontrolira imaju li radilice dovoljno vode, čisti, a u vrijeme vrcanja u pomoć mu pristižu i iskusniji pčelari. "Pred polaganje pčelarskog ispita, sjedio sam kod kuće i učio. Nisam htio pokazati samo što bolje znanje, nego sam bio sretan da mi to danas, sutra zatreba u pčelarstvu, od same biologije, sastava košnica, bolesti, medonosnog bilja. Važno mi je da se toga svega sjetim u praktičnom dijelu", objašnjava on.

Došlo je do grabeži pčela

Ono što je naučio, vrlo brzo je u praksi i vidio. Priča kako je prošle jeseni u vrijeme prihrane napravio propust te bio neodgovoran i to radio u večernjim satima, a ne tijekom dana pa su došle pčele iz druge košnice, napale ih te je došlo do grabeži. Nije ga to obeshrabrilo.

"Pčelarstvo je korisno, a uloga pčele u oprašivanju je najvažnija. Onda tek dolazi med i drugi proizvodi, ono što radimo za sebe i širu zajednicu. Uvijek bih ljudima preporučio da se bave pčelarstvom kao hobijem ili poslom. Susrećući se s mlađim generacijama vidim da oni u tome dugoročnije vide izvor prihoda. Potencijala u smislu kvalitetnih paša imamo, nezagađenih dijelova gdje pčele mogu nektar i prah prikupljati", zaključuje prvi čovjek Pčelarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije.