Hrvatski proizvođači meda najspremniji za ulazak u EU

Hrvatski pčelarski savez prošloga je vikenda nizom manifestacija u Osijeku obilježio 130 godina od tiskanja prvog broja i kontinuiranog izlaska Hrvatske pčele, jednog od pet najstarijih pčelarskih časopisa u svijetu.

Časopis Hrvatska pčela 1881. godine, pod imenom Slavonska pčela, pokrenuo je Osječanin Bogdan Penić, najzaslužniji čovjek za razvoj modernog pčelarstva u našim krajevima, te časopis od tada kontinuirano izlazi jednom mjesečno. Bila je to i prava prilika da na tom iznimno posjećenom skupu hrvatski pčelari podvuku crtu ispod do sada učinjenog u vlastitom razvoju.
- Dobro educirani i organizirani, hrvatski pčelari spremni su za ulazak u EU, gdje će naći širok prostor za svoj daljnji napredak - istaknuo je Martin Kranjec, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza. To je potvrdio i ministar poljoprivrede Petar Čobanković, istaknuvši kako EU nema samodostatnu proizvodnju meda, što će otvoriti nove prostore za plasman hrvatskog meda, od čije se godišnje proizvodnje 7.500 pčelara, u 400.000 pčelinjih zajednica, u količini od oko 6.000 tona meda vrijednog 200 milijuna kuna, trećina izvozi. I to sve manje u bačvama, a sve više kao znatno skuplja etiketirana pakovina, dodao je. Pritom je ministar istaknuo kako hrvatsko pčelarstvo i proizvodnja meda najspremnije od svih gospodarskih grana dočekuju ulazak Hrvatske u EU.

Pčelarstvo i proizvodnja meda u Osječko-baranjskoj županiji ima posebnu važnost u ukupnom gospodarstvenom razvitku, istaknuo je zamjenik župana Željko Kraljičak. Sa zadovoljstvom je kazao da je Osječko-baranjske županija jedna od vodećih po proizvodnji meda u Hrvatskoj te poručio proizvođačima prehrambenih proizvoda da u svoje proizvode više ugrađuju hrvatski med.
- Unapređivanje pčelarstva posljednjih godina provodimo na jedini pravi način, a to je edukacija pčelara. Osječko-baranjska županija sa svojim savezom pčelara u proteklih šest godina educirala je više od 450 pčelara i na taj način stvorila temelje modernog pčelarstva u županiji, te i ove godine proizvođačima meda osigurala 1,2 milijuna kuna za potpore kapitalnih ulaganja - rekao je Kraljičak.

Aleš Rodman, dopredsjednik Pčelarskog saveza Slovenije, upoznao je hrvatske pčelare s iskustvima slovenskih pčelara nakon ulaska u EU. U tih sedam godina broj pčelara i košnica raste. Sada već više od 9.000 pčelara, od kojih je čak 80 posto hobista, u 120 tisuća košnica proizvodi prosječno 20 kg meda po košnici, a med ne izvoze, već ga isključivo koriste za vlastite potrebe. Veliku pozornost pridaju obrazovanju pčelara, a bilježe iznimnu zaintersiranost djece za pčelarstvo. Koriste obilato potpore europskih strukturnih fondova, a programe im s 50 posto nepovratno financira EU. Neke od njih već sada u pretpristupnom razdoblju može koristiti i Hrvatska.

HGK pomaže pčelarima

Poseban doprinos razvitku pčelarastva već 16 godina, ocjenjivanjima kvalitete sortnih vrsta meda, ocjenjivanjem pakovina meda i pića, proizvoda za poboljšanje zdravlja na bazi meda i suvenira te ocjenjivanjem kvalitete pića od meda i na bazi meda, daje HGK - Županijska komora Osijek. Ernest Nad, voditelj njezinog Odjela za poljoprivredu, veli da će učiniti i korak više, jer će Centar za kvalitetu pri HGK-u dizajnirati posebno oblikovanu nacionalnu staklenku koja će na najbolji način prezentirati hrvatski med u EU i svijetu.

Važna zaštita pčela

Hrvatska u idućem vremenu, nakon zaustavljanja velikog pomora pčela u svijetu, mora više pozornosti pridati zaštiti pčela od trovanja pesticidima, a u tome se mora ostvariti visok stupanj suradnje poljoprivrednika i pčelara, istaknula je dr. Ivana Tlak Gajger, s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, dok se za zaštitu autentičnosti meda, odnosno ispravno etiketiranje meda, sukladno Zakonu o medu, zauzela dr. sc. Ljiljana Primorac, s osječkog Poljoprivredng fakulteta.

Autor: Nikola VUKADINOVIĆ