Hrvatske pčelare spašava prodaja na kućnom pragu

Od ukupno pristiglih 139 uzoraka meda, čak ih je 79 dobilo zlatna odličja te 52 srebrno, dok je svega osam uzoraka ocijenjeno broncom. Branko Borić se pčelarenju posvetio prije 10 godina. Zasluge za pobjedu za najbolji med, osim napornom radu, pripisuje sreći i prekrasnoj prirodi orahovačkog kraja, u kojem se pčele, kako nam je kazao, dobro snalaze. "Pa ja sam hobista, u principu. Ja sam inače šumar, radim u šumariji u Orahovici. To mi je hobi, imam 80-ak društava, cijela familija sudjeluje u pčelarenju. To je jedan naporan posao, gdje žena uvijek pita: Zar opet na pčelinjak?", rekao je Branko.

Ukupni pobjednik je Branko Borić iz Orahovice s bagremovim medom. Šampion kestenovog meda Marija Volarić iz Molvi, a kaduljinog meda Borislav Palčić s Paga. Najbolje ocijenjena pakovina meda dolazi s OPG-a Danijela Dobranića iz Šenkovca, a najbolje ocjenjena pakovina proizvoda za poboljšanje zdravlja na bazi meda s Obrta Radovana Petrovića iz Velike Gorice.

Količinski opala proizvodnja meda

U kategoriji suvenira, pobjedu je odnijela Sanja Božić iz Donjeg Miholjca, čija se cijela obitelj također bavi pčelarstvom, a pobjedu je zaslužila mednim likerom. Pčelarstvom se u Slavoniji bavi preko 700 pčelara, a u cijeloj Hrvatskoj ih je oko 11 tisuća. Slavonski pčelari proizvode medove od bagrema, suncokreta, uljane repice, lipe i kestena.

Ernest Nad, pročelnik odjela za poljoprivredu HGK ŽKO, naglasio je kako je količinski opala proizvodnja meda a time i izvoz, ali je porasla kvaliteta. Od ukupno pristiglih 139 uzoraka meda, čak ih je 79 dobilo zlatno odličja te 52 srebrno, dok je svega 8 uzoraka ocjenjeno broncom.

Zaštita meda u proceduri

Tako je pokrenuta i zajednička inicijativa Osječko-baranjske i Virovitičko-podravske županije, za zaštitu slavonskog bagremovog meda. "Imamo sve sada reference. Više od dvije godine smo šampioni Republike Hrvatske. Imamo podatke unazad 20 godina o kvaliteti i kompletno ta specifikacija je izrađena. Pušta se u pravnu proceduru zaštita meda na nacionalnoj razini. Onda kad dobijemo na nacionalnoj razini, u dogledno vrijeme bi išli i na razini Europske unije", kazao je Ernest Nad iz Županijske komore Osijek.

Dodao je i kako iako se na policama trgovačkih lanaca nalazi većinom strani med, naši proizvođačima to ne predstavlja problem. Svoj med većinom prodaju na kućnom pragu, a upravo tim skraćenim postupkom, uspijevaju prodati svoj proizvod.