Pretraga tekstova
Potpora za očuvanje pčelinjeg fonda iznosi pet eura po košnici s tim da najveći iznos po korisniku može iznositi 500 eura.
Gradsko vijeće Virovitice usvojilo je odluka o potpori razvoju pčelarstva na području grada za 2024-2027. godinu. Virovitička Udruga pčelara uputila je zahtjev za dodjelom novčanih potpora u svrhu poticanja razvoja pčelarstva i proizvodnje meda. Prema podacima Udruge evidentirano 7.497 pčelinjih zajednica kod 108 pčelara.
U ovogodišnjem gradskom proračunu za tu je namjenu planirano 29 tisuća eura. Potpora za očuvanje pčelinjeg fonda iznosi pet eura po košnici s tim da najveći iznos po korisniku može iznositi 500 eura.
"Pčelarstvo je u Republici Hrvatskoj, pa tako i u gradu Virovitici, tradicionalna poljoprivredna grana koja ima veliki gospodarski značaj te je važno poticati održivost, ali i povećati broj pčelara i pčelinjih zajednica“, obrazložio je pročelnik Upravnog odjela za financije i gospodarstvo, Antonio Dražić.
Naglasio je kako potpora ima za cilj podići razinu dohodovnosti i konkurentnosti, a dugoročno zadržati stanovništvo u ruralnim područjima grada.
"Specifični ciljevi ovakvih subvencija su očuvanje svojstvenog krajolika europskog sela i bioraznolikosti, zaštiti postojećih ekosustava, pridonijeti očuvanju lokalne proizvodnje, tradicije, narodnih običaja i druge nematerijalne baštine“, dodao je.
Prijave za dodjelu potpore podnose se Upravom odjelu za financije i gospodarstvo tijekom cijele godine, najkasnije do 31. listopada, odnosno do utroška predviđenog novca za tu namjenu.
Inače, Udruga pčela Virovitice okuplja i pčelare s područja općina Špišić Bukovica, Lukač, Gradina i Suhopolje pa ukupno okuplja 169 pčelara u 245 pčelinjaka sa 14.244 pčelinjih zajednica.
Povezana stočna vrsta
Pčelarstvo je specifična grana ljudske djelatnosti te su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mjesta obitavanja pčela su veliki... Više [+]
Autor
Više [+]
Novinar sa stažom dužim od tri desetljeća. Radi na Radio Daruvaru, Glasu Slavonije i Bjelovarskom listu gdje je neko vrijeme bio glavni urednik, surađivao s brojnim dnevnim i tjednim listovima, magazinima i revijama. Danas kao slobodni novinar piše za Novosti, Deutche Welle, Gospodarski list i Hinu. Urednik je na portalima Virovitica.net i Pivnica.net. Direktor je Fra Ma Fu festivala – festivala reportaže i reportera. Potpredsjednik je Hrvatskog novinarskog društva.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?