Australsko istraživanje je otkrilo da bi europska medonosna pčela mogla dovesti do smanjenja ili izumiranja populacije autohtonih jer se kolonije natječu za iste izvore nektara i peludi.
Posljednjih godina pčelari upozoravaju na gubitak kolonija pčela diljem svijeta, koje čine neizostavnu kariku u prirodi. Neophodne su za održivu poljoprivredu, prehrambenu sigurnost i okoliš. Dodatan problem otkrila je australska studija sveučilišta Curtin. Prema njoj europska medonosna pčela mogla bi dovesti do smanjenja ili izumiranja populacije autohtonih jer se kolonije natječu za iste izvore nektara i peludi.
Istraživanje objavljeno u časopisu Linnean Society je otkrilo da konkurencija između izvornih i unesene europske medonosne može biti osobito intenzivna u okućnicama u kojima dominira ne-autohtono bilje, a događa se kada obje imaju iste cvjetne sklonosti.
Pod tim uvjetima, čini se da europske medonosne dobro iskorištavaju širok spektar cvijeća i time u potrazi za izvorima nektara i peludi mogu nadmašiti autohtone. Vodeća autorica studije, Kit Prendergast, kazala je da je istraživanje trajalo dvije godine, a provedeno je u urbanim vrtovima i područjima izvorne vegetacije na ravnici u blizini grada Pertha u zapadnoj Australiji. Kaže i kako je ono otkrilo složenu vezu između domaće i uvezene pčele.
"Nisu bile pogođene sve autohtone pasmine, ali istraživanjem smo otkrili da su europske bile veće tjelesne težine, što znači da im je trebalo i više hrane. Upravo u tome se očituje njihov negativan utjecaj", pojasnila je. Dodaje da se to događa zbog konkurencije u korištenju resursa, gdje su medonosne uspješnije iskorištavale izvore hrane, ostavljajući premalo nektara i peluda za izvorne populacije.
Za razliku od autohtonih, medonosne se javljaju u kolonijama od nekoliko desetaka tisuća jedinki i imaju bolju komunikaciju s ostalim članovima. "Nju vrše kombinacijom pokreta, vibracija i mirisa", pojašnjava autorica studije.
Kaže i da je konkurencija medonosnih pčela bila posebno žestoka u okućnicama u kojima je niži udio samoniklih divljih cvjetova za koje su se tamošnje autohtone zajednički borile kako bi se prehranile.
"Ovakvo natjecanje u kombinaciji s pritiscima zbog gubitka staništa kao rezultat sve veće urbanizacije i poljoprivrede, posebice stočarstva, dovodi izvorne u opasnost da postanu ugrožene ili čak izumru", upozorava Prendergast.
Kao rješenje vidi sadnju više cvjetnica, posebice onih koje one preferiraju. Osim toga, kaže i da je važna kontrola europske medonosne pčele kako bi se smanjio pritisak na domaće i osjetljive. Smatra da su izvorne pčele sastavni i važan dio svakog ekosustava, uključujući i žarište biološke raznolikosti jugozapadne Australije u kojemu je provedeno ovo istraživanje.
"Europske su uvedene širom svijeta i predstavljaju dodatnu prijetnju mnogim autohtonim koje su već u riziku od smanjenja broja ili čak izumiranja zbog sve veće urbanizacije", zaključila je.
Tagovi
Autorica
U potrazi za najboljom pašom: Josip Rukavina pčele vodi od mora do Gorskog kotara
Varooza - najveća prijetnja pčelinjim zajednicama: Bez sustavne zaštite pčele ugibaju
Tihomir Šarar: Predviđamo jako lošu sezonu, bit ćemo sretni ako pčele prežive zimu
Pčelarski radovi u rujnu – priprema za zimsku pauzu
Damir Senjan
prije 3 dana
Maja Celing Malo prije mi prijatelj poslao video snimku, kombajnira suncokret, parcela velika, ubrao 500kg zrna ostatak divlje svinje pojele, bolje Više [+]
