Pretraga tekstova
Zbrinuti pčelari
Zabrinuti osječki pčelari i ocjenjivači meda u Udruženju pčelara Slavonije i Baranje održali su 5. regionalno edukacijsko ocjenjivanje meda u Osijeku, najavljujući pomor pčela u proljeće 2011. godine i astronomske cijene meda.
Uoči nove pčelarske sezone i uzimljenja pčele od rujna, slavonsko-baranjski pčelari alarmiraju o manjku meda na tržištu, nezapamćenom u Hrvatskoj od sušne 1998.
Pčelari upozoravaju kako katastrofalna pčelarska sezona prouzročuje sadašnju već udvostručenu otkupnu cijenu “na veliko” po 30 kuna naviše za kilogramu, ovisno o vrsti meda.
- U odnosu prema 2009., kada je otkup meda po kilogramu iznosio od 9 do 15 kuna, a u (vele)trgovinama u Hrvatskoj se prodaje po 35-40 kuna i više, nagodinu se može očekivati udvostručavanje cijena na tržištu. Pčelar već sada dobije više od 30 kuna po kilogramu “na veliko” za bagrem, dok su primjerice kesten i kadulja još skuplji, jer meda ima malo. Za kilogram prodanog meda pčelar (preko Selekcijskog centra) dobiva još 2,20 kuna poticaja. Pčelarska je sezona dobro krenula u ožujku, a u svibnju su uslijedile katastrofalno hladne noći i kiše, koje su isprale medonosni bagremov cvijet, te zbog vlage biljke više nisu medile. Stanje početkom proljetne sezone uz klimatske promjene prouzročit će pomor pčela u proljeće 2010. godine - najavljuje Valerijan Tolić, pčelar iz Slavonskog Broda i član ocjenjivačke komisije.
Dodao je i da je starosna dob pčela sve više upitna.
- Moglo bi se dogoditi da za deset godina nećemo imati pčela. Naime, pčelarstvo, od kojeg četveročlana obitelj sa sto košnica dobro može živjeti godinu dana, je profitabilno, ali ne privlači poduzetnike jer zahtijeva skupu opremu, traži znanje i ulaganje u mlade pčele.
Na vrlo ozbiljnu situaciju u toj gospodarskoj grani upozorili su i ocjenjivači Srećko Grbavac, Milenko Omazić, Mirjana Štajner, Tena Benaković, Zorislav Ban, Antun Kladarić, Nikica Zagorac i Milan Kramer.
Nestašica meda uočena je i na osječkom međunarodnom ocjenjivanju. “Ocjenjivačka komisija nije imala mnogo posla jer smo ocjenjivali samo 91 pristigli uzorak meda, dok smo lani ocijenili 179 uzoraka. Među 18 vrsta meda, bagremov i livadski su najzastupljeniji. Biljke nisu medile jer su “šokirane” kišom, sušom, temperaturnim razlikama, sparinom, a naštetilo im je i tretiranje pesticidima. Meda nema ni u Kini, Europi, Argentini, a katastrofa pogađa i 450 pčelara u Osječko-baranjskoj županija”, izjavio je Milan Kramer.
Autor: Nevenka ŠPOLJARIĆ
Povezana stočna vrsta
Pčelarstvo je specifična grana ljudske djelatnosti te su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mjesta obitavanja pčela su veliki... Više [+]
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i u... Više [+]
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i usra... ali očito da ja nisam.
Damir Senjan
prije 1 sat
Vedran Stapić To sam trebao inače spojiti sa ovom velikom parcelom koja je 4,67 h ali je problem neznam gdje beton što su pronašli plin, nemogu ga Više [+] nikako napipati gdje je da nepotrgam plug. A i ovo što preorao tu su bile nekada kažu dvije kuče ali sa plugom sam našao i treču i sada me u jesen čeka dobar posao, vađenje temelja iz zemlje ali je bio i bunar tu negdje po saznanju drugih ljudi pokriven je sa daskama.
Damir Senjan
prije 1 sat
Vedran Stapić Žao mi je samo što nisam ubacio nešto KWS sjemena. Več sam išao na ossk Drava. I sada več mogu zaključiti gdje i što za iduču godinu Više [+] spajati ( mješati ) na parcele ali dvije različite sorte to radim zbog oplodnje. Prije ako sam išao samo sa jednim hibridom oplodnja nije bila dobra pa nije bilo ni prinosa.
Vedran Stapić
prije 5 sati
Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama
Damir Senjan
prije 1 dan
Vedran Stapić Izgleda sav super kakva je sušna godina. To je OSSK hibrid jedino što kod nas pri vrhu Bilogore uspjeva i u sušama. Da nije suša bilo Više [+] bi fenomenalno. Problem što ubrzano niče Koštan sada u ovoj suši. Ovdje sam utrpao Tomasov, Filingran, Drava, nešto sitno staroga sjemena 596. Na ostale parcele isto mješam ali tamo sam išao sa dvije različite grupe u jednome redu Filigran nešto više nego Tomasov. Sve što je Ossk kod mene nema problema. Bc idt več su daleko slabiji. Zato ja to i zovem svaštara jer moraš isprobati da naučiš koje sorte su za tvoj kraj, nije sve isto što zasijati ili zasaditi.
Vedran Stapić
prije 1 dan
Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji