Predstavljamo Pčelarsku udrugu Bagrem iz Daruvara!
Daruvarska Pčelarska udruga Bagrem svaku godinu obilježava blagdan zaštitnika pčelara, pčela i kućnih ljubimaca svetog Ambrozija na Danima meda. Proslava se ove godine održala u centru lječilišnog grada Daruvara. Na štandu se je moglo degustirati piće, ali i palačinke - sve sa medom. Članovi Bagrema su dijelili i promotivni materijal.
"Cilj manifestacije je informirati javnost o važnosti pčele za čovjeka, o tome koliko je važno konzumirati med i pčelinje proizvode koji imaju ljekovita svojstva. Sve što pčele proizvedu je zdravo", rekao je tajnik udruge Davor Marić, koji je kasnije predstavio udrugu i govorio o svojem OPG-u.
Pčelari iz okolnih gradova i sela iz Bjelovarsko-bilogorske i okolnih županija su pokazali veliki interes za predavanje u mjesnom kinu doc. dr. Gorana Mirjanića, profesora Agronomskog fakulteta iz Banja Luke, na temu "Utjecaj pčelara na produktivnost pčelinjih zajednica."
Pitali smo Davora Marića iz Daruvara, tajnika pčelarske udruge Bagrem Daruvar, kako komentira ovu pčelarsku godinu?
Pčelarstvom se bavim 13 godina, imam 40 košnica. Radim u Udruzi osoba sa invaliditetom. Pčelarstvom se zbog obaveza bavim iz hobija. Od meda imam bagrem, amorfu, lipu, i proljetni cvjetni med. Kakva je bila pčelarska godina 2016.? Vrlo slaba. Pčelinje paše su podbacile, prinos meda je bio mali na svim pašama. Najviše je ali bilo, po mojem mišljenju, kestena, bagrem je totalno podbacio zbog smrzavanja, cvao je možda 20%, amorfa je bila isto slaba. Po paši smo dobili samo 5-6 kg meda po košnici, što je katastrofalno.
Bilo je godina kada je bilo 20-30 kg po košnici. Podaci govore koliko je 2016. bila za pčelare stvarno loša. Tko se bavi pčelarstvom samo iz hobija, odluči se većinom za stacionarni pčelinjak. Seleći pčelar ima najme veće troškove, ali zato veći prihod. Seleći pčelar ide na tri četiri paše i dobiva različite vrste meda, ima veći prinos. Zato je potrebna adekvatna oprema i više sredstava. Kad imate 10-20 košnica nema smisla seliti ih. Ja ove godine nisam pčele prvi put selio.
Koliko dugo se bavite pčelarstvom? I kakve su bile najbolje pčelarske godine?
U 13 godina što se bavim pčelarstvom sam imao samo tri dobre godine. Pčele obolijevaju većim brojem bolesti, također broj pčelara raste. Utjecaj pesticida je znatan. Težimo tome da dokažemo da je pčela bitna za okoliš, jer ona 80% radi na oprašivanju. Kada ne bi bilo pčela, ne bi bilo niti bilja. Što se preko zime dešava u pčelinjaku? Pčele sada miruju. Ne smiju se uznemiravati. Prihranjuju se u kolovozu i rujnu. U prosincu i siječnju vrši se kontrola košnica. Treba li prihranjivati pogačama ili ne? Prihrana pogačama u vrijeme kada to nije potrebno štetna je za pčelinju zajednicu.
Predstavite Pčelarsku udrugu Bagrem!
Bagrem ima 107 članova od toga dvadesetak žena, od toga je malo profesionalaca, više hobista. Udruga je osnovana 1974. godine. Imamo i mlade pčelare medu najmlađima je Matej Banić. Crpimo iskustva starih pčelara. Jedan od najstarijih je Ivan Kelemin. Pčelari imaju potporu supruga. Predsjednikom je Vitomir Veltruski iz Ljudevit Sela. Predsjednikom Hrvatskog pčelarskog saveza je Vladimir Bilek. Kakvi su planovi udruge? Poslije Dana meda slijedi skupština. U siječnju počinje pčelarska sezona. U Italiji se pojavio je novi nametnik mali kornjaš košnice Aethina tumida, koji uzrokuje etiniozu.
Strepite li od njega?
Kod nas se na sreću nije pojavio. Hrvatski pčelarski savez (HPS) je preporučio da se zbog bojazni od opasnosti prenošenja i širenja ovog opasnog nametnika ne preporuča pojedincima niti grupama da posjećuju krajeve koji su invadirani ovim nametnikom.
Što su predstavnici HPS dogovorili sa ministrom Tomislavom Tolušićem?
Govorilo se o donošenju novog pčelarskog programa da bi se poboljšali uvjeti pčelara. Očekujemo da se pčelarstvo u Hrvatskoj popravi. Za nacionalni pčelarski program koji izrađuje Hrvatski pčelarski savez su sredstva osigurana djelom iz državnog proračuna djelom iz EU. Pčelari plaćaju po košnici ažuriranje pčelinjaka. Država sufinancira lijekove. Tijekom godine obavezno je sprečavanje bolesti - podnošenjem zahtjeva dobiva se povrat uloženih sredstava. Također se govorilo o nacionalnoj staklenci za med, koja bi omogućila da se hrvatski med pakira u jedinstvene staklenke koje se razlikuju od uvoznih. Nekvalitetni kineski med se uvozi ne samo u Hrvatsku, ali i u Bosnu. Uvozni med ne može kvalitetom konkurirati hrvatskom. Preporučuje se da potrošači kupuju med na kućnom pragu, time su sigurni da kupuju pravi hrvatski med.
Matej Banić iz Doljana (22) - jedan od najmlađih članova Udruge pčelara Bagrem Daruvar rekao nam je nešto o djelovanju u Udruzi.
Sa pčelarstvom se bavim dvije godine. Pomažem tati, nama je to glavni izvor zarade. Na OPG imamo 350 pčelinjih zajednica. Kad sam bio mali nisam volio biti sa pčelama, ali sa godinama sam to zavolio. Tokom godine prodamo tonu meda. Prodajemo na kućnom pragu. Kad se prodaje naveliko otkupna cijena je duplo manja.
Ove godine smo imali prinos manji nego tonu bagremovog i livadnog meda. Imamo svoje mušterije, tako da sa plasmanom nemamo problema. Staklenke za hrvatski med, koje bi se razlikovali od uvoznog, još nemamo, ali slažemo se s time, da se hrvatski med treba nekako zaštititi. Osim meda imamo i propolis. Matice imamo samo za sebe. Posjećujemo sajmove. Nekad smo pčele selili, ali sad ne. Iziskuje to više sredstava i više posla.
Kad su pčele na istom mjestu i paša se smrzne - nemamo ništa. Sad se pojavljuje sve više raznih bolesti. Koje godine su bile za pčelare najbolje? 2015. godina je bila dobra godina, isto kao i 2001.-2002. i 2011.-2012. Jednom za 10 godina se dešava da je ekstra dobra godina, ostatak je prosjek. Probleme imamo sa varoom. Pčelinje zajednice moramo liječiti i stalno kontrolirati. Planiramo proširiti naš asortiman sa matičnom mliječi.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica