Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Partner logo

Unichem d.o.o.

Partner logo

Unichem d.o.o.

Unichem d.o.o.

Unichem d.o.o.
prije 1 mjesec

Paradajz: Snažan koren, stabilan rast i otpornost - moguće je!

Cilj uzgoja paradajza je dobijanje sočnih, mesnatih i lepo obojenih plodova bogatih hranljivim materijama, poput likopena, karotenoida i vitamina C. Paradajz možemo uzgajati iz semena ili kupovinom gotovih sadnica, ali pravilna nega mora početi već u fazi rasada, a posebno je važna pri sadnji na stalno mesto.

Kvalitetne sadnice paradajza su osnova dobrog prinosa

Za uspešan uzgoj paradajza neophodno je izabrati zdrave i kvalitetne sadnice. Koren treba da bude beo, razvijen i ravnomerno raspoređen u supstratu. Idealna visina sadnice je do 20 cm, jer su izdužene sadnice slabije i teže podnose presađivanje.

Sadnice treba da budu kompaktne, čvrste i tamnozelene boje. Slabe i izdužene biljke imaju slabiji razvoj i manji prinos, a ujedno su osetljivije na bolesti i štetočine. Stablo treba da bude debljine kao olovka, a cvetne zametke uklanjamo kako bi se podstakao razvoj korena.

Ako sadnice nabavimo ranije, a vremenski uslovi nisu pogodni za sadnju paradajza, čuvamo ih na svetlom i umerenim temperaturama uz redovno zalivanje i prihranu.

Kada se sadi paradajz na otvorenom?

Sadnja paradajza na otvorenom obavlja se kada dnevne temperature prelaze 18°C, a noćne ne padaju ispod 10°C, najčešće nakon sredine maja.

Paradajz zahteva mnogo sunčeve svetlosti, plodno zemljište i redovno zalivanje. Sadnja paradajza se obavlja u dobro pripremljeno zemljište uz dodatak organskog đubriva Plantella Organik.

Plantanela

Zemljište je potrebno pripremiti najmanje 1–2 nedelje pre sadnje. Plantella Organik je organsko đubrivo u obliku peleta koje sadrži prirodne izvore organske materije i osnovne hranljive materije (NPK). Odlikuje ga postepeno i dugotrajno otpuštanje hranljivih materija, čime se obezbeđuje stabilna i ravnomerna ishrana biljaka tokom cele vegetacije.

Pored toga, poboljšava strukturu zemljišta, povećava zadržavanje vlage i podstiče razvoj korisnih mikroorganizama, što je posebno važno u uslovima suše i visokih temperatura.

Razmak između biljaka

Previše gusta sadnja paradajza može izazvati probleme tokom vegetacije. Biljke sadimo na razmak od 0,5-0,7 m kako bismo obezbedili dobru cirkulaciju vazduha i smanjili rizik od bolesti.

Sadnice se sade koso i dublje (do prvih listova) kako bi razvile jači korenov sistem, što direktno utiče na bolji rast i prinos.

Primer sadnje paradajza

Rasad sadimo ukoso i veoma duboko (stabljiku takođe zatrpavamo do prvih pravih listova) kako bi se podstakao razvoj dodatnog korenovog sistema. Što je koren razvijeniji, biljka je snažnija, stabilnija i otpornija na bolesti.

Prilikom sadnje preporučuje se upotreba Bio Plantella zemlje za paradajz, koja obezbeđuje optimalnu strukturu zemljišta, doprinosi njegovoj stabilnosti i omogućava pravilan vazdušno-vodni režim.

Đubrenje paradajza - ključ za snažan rast

Paradajz spada u biljke sa velikim potrebama za hranljivim materijama. Prilikom sadnje u sadnu jamu dodajemo organsko đubrivo Plantella Organik, koje omogućava:

  • bolji razvoj korena
  • čvrstoću biljke
  • pravilan razvoj plodova

Zahvaljujući organskoj materiji i postepenom otpuštanju hranljivih materija, obezbeđuje stabilan rast bez naglih oscilacija.

Tokom vegetacije paradajz dodatno prihranjujemo jednom mesečno, od početka cvetanja do kraja zrenja. Redovna prihrana omogućava kontinuiran rast i kvalitetne plodove.

Kao dodatna mera preporučuje se malčiranje (kopriva, gavez), koje zadržava vlagu i
poboljšava zemljište.

Zaštita paradajza od štetočina počinje pri sadnji

Paradajzov moljac (Tuta absoluta) je jedan od najopasnijih štetočina u uzgoju paradajza. Njegove larve oštećuju listove i plodove, smanjuju fotosintezu i značajno utiču na prinos.

Crne pločice

Pošto je aktivan noću i brzo se razmnožava, često se otkriva prekasno. Zato je preventiva ključna.

Već pri sadnji preporučuje se postavljanje Bio Plantella crnih lepljivih ploča, koje omogućavaju:

  • zaštitu bez upotrebe insekticida
  • rano otkrivanje štetočina
  • smanjenje populacije

Nedostatak kalcijuma kod paradajza - kako ga sprečiti?

Nedostatak kalcijuma je čest problem u uzgoju paradajza i manifestuje se truležom vrha ploda. Uzrok je često nepravilno zalivanje ili prekomerno đubrenje azotom. Rešenje je folijarna primena Bio Plantella Kalcijuma:

Kalcijum

  • prvo tretiranje pri pojavi plodova
  • ponavljanje jednom nedeljno
  • prirodno kalcijumovo đubrivo sa trostrukim delovanjem: bio-stimulans, đubrivo i korektor za nedostatak kalcijuma
  • prevenira fiziološke poremećaje (truljenje vrhova, pucanje plodova paradajza, gorka pegavost jabuka)
  • produžava skladišni vek plodova.

Prskanje obavljamo u večernjim satima, uz upotrebu vode koja nije hladna.

Stručnjaci Plantella

Naslovna fotografija: Unichem Agro d.o.o


Partner

Unichem d.o.o.

Unichem d.o.o.