Premda tradicionalno tek nakon blagdana Svetog Vida (15.6.) počinje sadnja kasnih kupusnjača, koje za berbu dospijevaju krajem rujna i početkom listopada a često se koriste za spravljanje zimnice kiseljenjem, tržni proizvođači kasnih kupusnjača iskoristit će manje količine oborina iz proteklih dana i moguće nove padaline u naredna 2-3 dana kako bi ovih dana obavljali sadnju. U proizvodnji dominiraju hibridi kupusa okruglih, bijelih glava, te lokalno Varaždinsko zelje tipičnih spljoštenih zelenih glava. Prvu polovicu mjeseca lipnja o.g. obilježili su vrlo topli i sparni ljetni dani, bez oborina a najviše su dnevne temperature zraka tada najčešće bile u rasponu od 24,0° do 27,1°C! Na većini mjernih županijskih lokaliteta od 1.-13. lipnja o.g. je zabilježeno od samo 8,6 mm (Donji Pustakovec) do 31,8 mm (Trnovčak), što je značajno manje nego što je najavljeno da će padati u danima proteklog vikenda.

Za suzbijanje širokolisnatih korova u kupusnjačama moguće je 7-8 dana nakon sadnje (ali prije nego korovi počinju nicati) koristiti pripravak Butisan-S (2-2,5 lit./ha), dok se naknadno protiv trava može koristiti Fusilade Forte (0,8-2 lit./ha). Karenca za kupus iznosi 49 dana! Dva do tri tjedna nakon sadnje moguće je korektivno suzbijati širokolisne korove pripravkom Lentagran WP (kupus, kelj, kelj pupčar, brokula, cvjetača) (1,0 kg/ha dvokratno ili 0,5 kg/ha trokratno).

Toplo i sparno razdoblje pogoduje brzom množenju štetnika kupusnjača, među kojima dominiraju kupusni buhači (Phyllotreta spp.), lisne uši (Brevicoryne brassicae), stjenice (Eurydema spp.), tripsi (Thrips tabaci) i zadnjih sezona sve češći kupusni štitasti moljac ili bijela mušica (Aleyrodes proletella). Moguće je preventivno već prije sadnje rasad kupusa potapati u insekticidnu otopinu, a dopuštenje za primjenu ima imidakloprid (npr. Confidor 200 SL i dr.) 0,1 %/15 minuta (za presadnice golog korijena!).

Radi učinkovitijeg suzbijanja kupusnog štitastog moljca ili bijele mušice kupusnjača (Aleyrodes proletella) u prvim mjerama folijarnog tretiranja obavezno uključiti insekticid Chess WG (registriran u crvenom i bijelom kupusu, te kelju protiv lisnih uši u količini 0,4 kg/ha, uz propisanu karencu samo 7 dana, te dobar postrani učinak na ovog nametnika)! Kupusni štitasti moljac se pojavljuje ove sezone na poljima kupusnjača već od početka lipnja! Obavezno u propisanim količinama dodavati sredstva za poboljšanje učinka pesticida (npr. Silwett, Inex-A i slično).

Insekticide primjenjivati u doba dana kada pčele ne lete, npr. najbolje u kasnim večernjim. Neki od insekticida vrlo brzo gube djelotvornost na visokim temperaturama!

Tablica 1. Neki od insekticida dopuštenih za primjenu a po djelotvornosti učinkovite protiv štetnih gusjenica u nekim kupusnjačama (Pieris, Plutella, Mamestra, Autographa):

*registriran samo za suzbijanje kupusnih bijelaca (Pieris)

No, hibridi kupusnjača i lokalna sorta varaždinsko zemlje tijekom druge polovice ljeta su često napadnuti i različitim uzročnicima bolesti (naročito ako se zalijevaju kišenjem i/ili orošavanjem), među kojima dominiraju više vrsta pjegavosti lišća (Alternaria, Mycospherella, Leptosphaeria), suha trulež (Phoma), mumifikacija glava (Sclerotinia) i vrlo opasna bakterijska tamna trulež žila (Xanthomonas)! Tome naročito pogoduju vrlo povoljni meteorološki uvjeti: visoke temperature sa jutarnjom rosom, zalijevanje usjeva kišenjem, česti uzgoj kupusnjača u ponovljenom uzgoju na istim poljima unutar 2-3 godine, te vlastita proizvodnja sjemena Varaždinskog zelja dvogodišnjom "uzdržnom" selekcijom uglavnom bez stručnog nadzora i tretiranja sjemena protiv uzročnika bolesti koje se prenose sjemenom. Također, budući da kupus ubrajamo u porodicu krstašica, u područjima gdje se uzgajaju uljarice (npr. uljana repica) i drugo korjenasto povrće roda Brassica (npr. postrna repa), neke se "zajedničke" bolesti prenose s jednog usjeva na drugi (npr. pjegavosti lišća, suha trulež), pa se u tom slučaju ekonomske štete povećavaju!

Za folijarno suzbijanje uzročnika biljnih bolesti na kupusu sve do sredine 2011. godine dopuštenje za primjenu u Republici Hrvatskoj imao je samo Signum DF registriran za suzbijanje prstenaste i koncentrične pjegavosti i pojedini bakarni pripravci (npr. bakar-sulfat, bakarni-hidroksid, bakar-oksiklorid). Proširenjem primjene sredstava za zaštitu bilja od sredine 2011. sezone u usjevima kupusa je dopuštena folijarna primjena fungicida navedenih u Tablici 1.! Svi navedeni daju odličnu zaštitu protiv uzročnika pjegavosti lišća. Ipak, ovi dopušteni fungicidi ne suzbijaju bakterijsku tamnu trulež žila (Xanthomonas), pa je moguće u prvim zaštitama na poljima kasnih kupusnjača dodavati manje količine dopuštenih bakarnih pripravaka ili folijarnih hranjiva s naglašenim sadržajem bakra (npr. Scudo, Copterel i sl.).

Tablica 1. Neki fungicidi dopušteni u našoj zemlji za suzbijanje bolesti KUPUSNJAČA:

Pripravcima za suzbijanje biljnih bolesti na kupusnjačama potrebno je dodavati ranije navedene insekticide protiv različitih kategorija štetnika. Moguće im je dodati i kvalitetnija sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja, npr. Silwett, Inex-A i sl. u propisanim količinama.

Na smanjenje negativnog utjecaja visokih temperatura i pojačane sunčane radijacije na gotovo svim povrtnim kulturama dobili primjenom različitih organskih biostimulatora u kombinaciji s folijarnim hranjivima s naglašenim sadržajem fosfora, kalija (i mikroelemenata). Bolje je folijarna hranjiva koristiti preventivno, u više navrata sa smanjenim količinama, a dobro se miješaju sa svim preporučenim fungicidima (izuzev bakarnih fungicida) i insekticidima za zaštitu kupusnjača.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr