Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba
Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba
prije 10 godina
Uputa tržnim proizvođačima kupusnjača
Usjevi vrlo ranih kupusnjača čija je sadnja obavljena već u drugoj polovici ili krajem mjeseca ožujka o.g., a bili su pokriveni paučinastom folijom, ovih su dana u postupku berbe. Ovogodišnji proljetni mjeseci relativno su povoljni uzgoj ranih kupusnjača (rani kupus), prvenstveno zbog dovoljnog broja kišnih tijekom mjeseca svibnja i ne previše vrućih dana (vidi Tablicu 1.)!
Tablica 1. Količina oborina, prosječna temperatura zraka i zadržavanje vlage na nekim mjernim lokalitetima u Međimurju tijekom prvih 24 dana mjeseca svibnja o.g.:
| Lokalitet | Količina oborina (mm) | Prosječna temperatura (°C) | Vlaženje biljnih organa (minuta) |
| Belica | 106,0 | 14,0 | 7.855 |
| Orehovica | 84,2 | 14,1 | 8.350 |
| Novakovec | 97,6 | 14,0 | 10.165 |
| Donji Pustakovec | 83,4 | 14,1 | 13.285 |
Svakako je takve usjeve trebalo u rano proljeće pokrivati paučinastom folijom radi sprečavanja šteta od mogućeg negativnog utjecaja niskih proljetnih temperatura tijekom mjeseca travnja o.g.!
Od sredine i početka druge polovice mjeseca svibnja o.g. bilježimo slabiju aktivnost štetnih gusjenica na poljima ranog kupusa, a očekujemo da s najavljenim porastom temperatura zraka na vrijednosti veće od 26°C nakon 26. svibnja o.g. njihova brojnost i štetnost značajno poraste! U pravilu prije sadnje ranih kupusnjača presadnice preporučujemo potapati u insekticidnu otopinu radi zaštite od prezimljujuće populacije kupusne muhe (Delia), a ista mjera daje kvalitetnu zaštitu od kupusnih buhača (Phyllotreta), lisnih uši (Brevicoryne) i kupusnih stjenica (Eurydema).
U vrijeme formiranja glavica usjevi ranog kupusa, kelja, cvjetače i brokule naročito su osjetljivi na napad gusjenica lisnih sovica (Noctuidae, Mamestra), kupusnih moljaca (Plutella xylostella) i kupusnih bijelaca (Pieris brassioce). Stoga se potrebni redoviti pregledi polja i nakon pojave prvih oštećenja u obliku nepravilno izgriženih lisnih rupa provoditi mjere usmjerene kemijske ili biološke zaštite.
Tablica 1. Neki od insekticida dopuštenih za primjenu a po djelotvornosti učinkovite protiv štetnih gusjenica u nekim kupusnjačama (Pieris, Plutella, Mamestra, Autographa):
| Djelatna tvar | Pripravak | Karenca |
| esfenvalerat | SumiAlpha | 7 dana |
| deltametrin | Decis 2.5 EC | 7 dana |
| lambda-cihalotrin | Karate Zeon, Lambda 5 EC | 14 dana |
| alfa-cipermetrin | Fastac, Direct | 28 dana |
| indoksakarb | Avaunt EC | 3 dana |
| metaflumizon | Alverde SC | 3 dana |
| emamektin benzoat | Affirm WG | 3 dana |
| klorantraniliprol | Coragen 20 SC | 3 dana |
| Bacillus thuringiensis supsp. kurstaki* | Baturad WP, Biobit WP | 7 dana |
*registriran samo za suzbijanje kupusnih bijelaca (Pieris)
Prema rokovima dospijeća i planu berbe ranih kupusnjača birati insekticide koji imaju propisanu kraću karencu, npr. u trajanju do 7 dana.
Ako sjeme i presadnice nisu kontaminirane, a prema iskustvima iz ranijih sezona opasnost od pojave bolesti ranih kupusnjača je značajno manja od usjeva čija sadnja započinje krajem svibnja i tijekom prve dvije dekade mjeseca lipnja, kada gljivične i bakterijske bolesti mogu biti ograničavajući čimbenik uspješne proizvodnje. Stoga vrlo rane kupusnjače u pravilu u polju ne tretiramo radi suzbijanja lisnih bolesti.
Preporuka za preventivno suzbijanje kupusne kile (Plasmodiophora) prije sadnje kupusnjača u ljetnim rokovima (sredinom i tijekom zadnje dekade mjeseca lipnja o.g.)!
Ova bolest se lako prepoznaje u polju ili vrtu po karakterističnim znakovima na korijenu - na podzemnom dijelu biljke nastaju zadebljanja koja su posljedica umnažanja i povećanja volumena stanica korijena. Može biti zahvaćena čitava dužina korijena, formirajući kvrgavu masu iz koje izlaze malobrojni postrani korijenčići. Kasnije ta zadebljanja potamne i raspucaju. Deformirano korijenje ne usvaja vodu s mineralnim ili hranjivim tvarima, te je jače napadnuto sekundarnim uzročnicima truleži ili gnjiloće. Iz biologije uzročnika bolesti znamo da kupusna kila, osim temperature i vlage, zahtjeva kisela tla (ili nižu pH vrijednost). Prema rezultatima istraživanja na kiselim je parcelama (pH = 5,4) čak 85 % biljaka bilo zaraženo kupusnom kilom, dok je pri neutralnoj reakciji (pH = 7,05) samo 3,8 % biljaka pokazivalo simptome bolesti, a pri blago lužnatoj reakciji (pH = 7,71) zaraze nije bilo! Stoga je, uz poštivanje plodoreda i "podrivačke" zahvate na suviše vlažnim poljima, osnovna preventivna i kurativna mjera zaštite protiv kupusne kile popravak pH vrijednosti zemljišta, odnosno kalcizacija ili dodavanje vapnenog materijala.
Također, više autora je istraživalo i dokazalo uspješno djelovanje gnojiva vapnenog dušika pri suzbijanju kupusne kile u usjevima zelja, cvjetače i brokule. Primjenjuje se u količinama 200-500 kg/ha, ali naknadno se nakon primjene vapnenog dušika ne preporučuje sjetva ili sadnja narednih 14-21 dana. Tržna proizvodnja vapnenog dušika ima stoljetnu tradiciju (još od 1909. godine), te ga trenutno njemačka tvrtka "Alzchem" iz području Bavarske prodaje u granuliranom obliku pod robnom markom "Perlka®".
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr
Partner
Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba