Partner logo

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba

Partner logo

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba
prije 9 godina  

Obavijest proizvođačima graha

Od štetnika na grahu mogu se javiti lisne uši (Aphididae ), tripsi, pipe, i u vrućim ljetima pojava grinja za čije suzbijanje nema registriranih pripravaka na grahu. Kod proizvodnje graha, grahov žižak (Acanthoscelides obtectus) predstavlja problem kod skladištenja, a u polju je tretiranje rijetko potrebno vršiti (kritična brojka 5 jaja po mahuni, nema ni registriranih sredstava).

Zaštita insekticidima je potrebna tek nakon obavljenog pregleda i utvrđene veće pojava štetnika.

U tablici 1. su navedena sredstva koja imaju dozvolu u RH za suzbijanje nekih štetnika na grahu.

Tablica 1.

Aktivna tvar

Naziv preparata

Namjena

Doza

Karenca

Alfa-cipermetrin

Fastac EC

Lisne uši

Štitasti moljci

Sovice

Prugasta pipa

125-300ml/ha

7

Lambda-cihalotrin

Kaiso

Cyclone

Lisne uši

Prugasta pipa

Lisne uši

0,15-0,30 l/ha

0,1-0,15 l/ha

3

25

Deltametrin

Decis 100 EC

Rotor Super

Decis 2,5 EC

Lisne uši

Kukuruzna sovica

Lisne uši

Duhanov trips

Kukuruzni moljac

Prugaste pipe

0,075-0,125 l/ha

300-500ml/ha

0,3-0,5L/ha

7

Imidakloprid

Dali

Crne repina uš

0,25-0,5 L7ha

14

Najčešće bolesti koje se mogu javiti na grahu su: bakterijske pjegavosti (Pseudomonas syringae, Xanthomonas. spp) vlažne pjege na listovima i plodovima, hrđe (Uromyces appendiculatus), smeđi jastučići na naličju lista, smeđa pjegavost graha (Colletotrichum lindemuthianuim), tamnosmeđe ovalne pjege na svim nadzemnim dijelovima biljke, bijela trulež (Sclerotinia sclerotiorum), obično kod guščih sklopovova, bijeli micelij na donjim dijelovima biljke.

Najčešći uzročnik žućenja i sušenja osim nedostatka vlage su fuzarijsko venuće (Fusarium solani) te nekroza korjenova vrata (Rhizoctonia solani), za njihovo suzbijanje nema registriranih fungicida, jedina preventiva je pridržavanje plodoreda.

U tablici 2 . navedeni su fungicidi koji imaju za suzbijanje graha.

Tablica 2.

Aktivna tvar

Naziv preparata

Namjena

Doza

Karenca

Bakreni hidroksid

Champion

Champion WG 50

Bakterijska pjegavost

0,5 %

28

Bakreni oksiklorid

Neoram WG

Antraknoze

Hrđe

Palež

Bakterioze

0,15-0,2 %

Tretirati kada nastupe uvjeti pogodni za razvoj bolesti, a najkasnije u fazi rasta plodova

5

Pirimetanil

Pyrus 400 SC

Siva plijesan

1,5 l/ha

14

Piraklostrobin

Boksalid

Signum

Siva plijesan Hrđa

1 kg/ha

21

Ciprodinil

Fludioksonil

Switch 62,5 WG

Bijela trulež

Siva plijesan

60-100g/100l vode

28

Azoksistrobin

Tazer

Antraknoze

Hrđe

Palež

1 l/ha

7

Preporučena sredstva za zaštitu bilja primijenite sukladno uputi proizvođača i dozvolama prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu. Ambalažu SZB zbrinuti na propisani način te voditi evidencijsku listu o uporabi sredstava za zaštitu bilja i to prema: Pravilniku o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida-NN 142/12 i Zakonu o održivoj uporabi pesticida-NN 14/14.

Jadranka Berić, dipl.ing. zaštite bilja
e-mail: Jadranka.Beric@savjetodavna


Partner

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba

Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo