Prije 14 dana (26.5. 2017.) tržnim proizvođačima plodovitog povrća (rajčica, paprika, krastavci) (ali također za vlastite potrebe) uputili smo preporuke za preventivne mjere zaštite od dominantnih uzročnika bolesti i štetnika. Nakon što smo na svim lokalitetima zadnja 4 dana u mjeseca svibnja o.g. zabilježili iznadprosječno vruće i sparno razdoblje (s najvišim temperaturama do 33,7°C), u prvom tjednu lipnja o.g. kiša je zabilježena na većini lokaliteta u zapadnom i središnjem dijelu Županije gotovo svakog dana (ali u vrlo različitim količinama: npr. od 62,4 mm u Orehovici do svega 18,6 u Novakovcu). U središnjem dijelu (okolica Čakovca) je zabilježeno 32,0 mm a najistočniji dijelovi Međimurja (Kotoriba) nisu bili zahvaćeni spomenutim padalinama! Narednih dana očekujemo porast temperatura na vrijednosti 28°C, a mogućnost novih oborina lokalnog značaja je mala. U površinskom zemljištu na većini lokaliteta nedostaje vlage, pa se povrtne kulture uz okućnice za vlastite potrebe gospodarstva moraju zalijevati.

UZ korijenasto-gomoljasto povrće (mrkva, peršin, pastrnjak, cikla, krumpir) uz okućnice se još uzgajaju kupusnjače, različite salate, mahunarke (grah , mahune), lukovičasto povrće (crveni, bijeli luk, poriluk) i plodovito povrće (rajčica, krastavci kornišoni i salatni te paprika). Dominantan problem pri takvom uzgoju su lisne uši (Aphidae) (gotovo uvijek jače napadaju papriku, grah i ciklu), različite vrste gusjenica (npr. Mamestra, Pieris) (najčešće na kupusnjačama), te uzročnici bolesti među kojima u kišnim sezonama najveće štete bilježimo od plamenjača (Peronospora, Phytophthora) (na luku, krastavcima, krumpiru, rajčici) i specifične gangrene korijenova vrata (Phytophthora) pri uzgoju hibrida paprike tipa babura. Ove smo sezone već pronašli prve znakove plamenjače luka pri uzgoju zimskog luka (Peronospora) i koncentrične pjegavosti krumpira (Alternaria).

Manji broj kućanstva posjeduje i plastenike različite izvedbe, gdje se uzgoj povrća ponavlja iz godine u godinu. Pri takvom se uzgoju javljaju specifični štetni organizmi prilagođeni povišenim temperaturama i važnosti zraka: uzročnici biljnih bolesti, npr. baršunasta plijesan (Fulvia), pepelnice (Erysiphe, Sphaerotheca, Leveillula), plamenjače (Pseudoperonospora, Phytophthora), pjegavosti lišća (Alternaria, Septoria), plijesni i truleži (Botrytis, Sclerotinia), te štetni organizmi životinjskog podrijetla, npr. bijela mušica (Trialeurodes, Bemisia), lisne uši (Aphidae), staklenička grinja (Tetranychus), mušice mineri lišća (Liriomyzae), kalifornijski trips (Frankliniella) i dr.

Ovim putem ponavljamo preporuku za preventivnu zaštitu paprike, jer se gotovo svake godine javlja gangrena korjenova vrata paprike (Phytophthora capsici). Najčešće su zaražene već posađene presadnice paprike, pa biljke pokazuju simptome u vrijeme rasta i razvoja prvih plodova. Zaražene, a već biljke paprike naglo venu i suše se! Takve štete nastaju nakon kišnih razdoblja ili nakon obilnog navodnjavanja. Ova bolest napada i patlidžan, sa istim ili sličnim promjenama kao na paprici.

Tretiranjem biljaka se uspjeh postiže samo preventivnom primjenom fungicida (prije zaraze i pojave znakova bolesti). Nakon rasađivanja potrebno je zalijevanje biljaka otopinom pripravaka koji sadrže propamokarb (npr. u Tablici 1.). Taj postupak valja ponoviti nakon sadnje presadnica na gredice 2-3 x u intervalima 15-tak dana, uz poštivanje karence za papriku 35 dana! Proizvođači u certificiranoj ekološkoj proizvodnji mogu preventivno koristiti mikro-biološke pripravke na osnovi korisni mikroorganizmi Trichoderma spp. (npr. Tiffi, Trifender, Trianum), te Glomus + Bacillus spp. (Radiscudo) (prikladno za ekološku proizvodnju). Primjenjuju se zalijevanjem presađenih biljaka ili sustavima "kap po kap".

Tablica 1. Neki kemijski i biološki pripravci za zaštitu paprike od uzročnika gangrene korjenova vrata (Phytophthora) u našoj zemlji:

*prikladno za ekološku proizvodnju!

Ista mjera je također poželjna u proizvodnji krastavaca, kako za industrijsku preradu (tip "kornišoni") tako i na salatnim krastavcima.

Preporuke pri izboru sredstva za zaštitu povrća tržnim proizvođačima mogu se koristiti i na manjim površinama uz okućnice, ali suzbijaju se samo štetni organizmi koji su iz iskustva iz prethodnih sezona prisutni na takvim uzgojnim gredicama (upute za zaštitu kupusnjača objavljene su 5.6., za zaštitu krumpira 31.5., graha 6.6., korijenastih vrsta 30.5., plodovitog povrća 26.5., te lukovičastih vrsta 7.6. o.g.)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr