Posljednja uputa za zaštitu kupusnjača iz ranijih rokova sadnje upućena je prije 19 dana (17.5. 2017.). Premda tradicionalno tek nakon blagdana Svetog Vida (15.6.) počinje sadnja kasnih kupusnjača, koje za berbu dospijevaju krajem rujna i početkom listopada a često se koriste za spravljanje zimnice kiseljenjem, tržni proizvođači kasnih kupusnjača iskoristit će količine oborina iz proteklih dana i moguće nove padaline u naredna 2-3 dana kako bi naknadno narednih dana obavljali sadnju. U proizvodnji dominiraju hibridi kupusa okruglih, bijelih glava, te lokalno Varaždinsko zelje tipičnih spljoštenih zelenih glava. Zadnji tjedan mjeseca svibnja o.g. obilježili su vrlo topli i sparni ljetni dani, bez oborina a najviše su dnevne temperature zraka tada najčešće bile u rasponu od 28,8° do 33,7°C! Na većini mjernih županijskih lokaliteta od 1.-4. lipnja o.g. je zabilježeno od 14,0 mm (Novakovec) do 57,6 mm (Orehovica)! Nove oborine moguće su 7. lipnja o.g.!

Za suzbijanje širokolisnatih korova u kupusnjačama moguće je 7-8 dana nakon sadnje (ali prije nego korovi počinju nicati) koristiti pripravak Butisan-S (2-2,5 lit./ha), dok se naknadno protiv trava može koristiti Fusilade Forte (0,8-2 lit./ha). Karenca za kupus iznosi 49 dana! Dva do tri tjedna nakon sadnje moguće je korektivno suzbijati širokolisne korove pripravkom Lentagran WP (kupus, kelj, kelj pupčar, brokula, cvjetača) (1,0 kg/ha dvokratno ili 0,5 kg/ha trokratno).

Toplo i sparno razdoblje pogoduje brzom množenju štetnika kupusnjača, među kojima dominiraju kupusni buhači (Phyllotreta spp.), lisne uši (Brevicoryne brassicae), stjenice (Eurydema spp.), tripsi (Thrips tabaci) i zadnjih sezona sve češći kupusni štitasti moljac ili bijela mušica (Aleyrodes proletella). Moguće je preventivno već prije sadnje rasad kupusa potapati u insekticidnu otopinu, a dopuštenje za primjenu ima imidakloprid (npr. Confidor 200 SL i dr.) 0,1 %/15 minuta (za presadnice golog korijena!).

Radi učinkovitijeg suzbijanja kupusnog štitastog moljca ili bijele mušice kupusnjača (Aleyrodes proletella) u prvim mjerama folijarnog tretiranja obavezno uključiti insekticide Chess WG (registriran u crvenom i bijelom kupusu, te kelju protiv lisnih uši u količini 0,4 kg/ha, uz propisanu karencu samo 7 dana, uz dobar postrani učinak na ovog nametnika) ili od 2017. sezone noviji pripravak registriran protiv kupusnog štitastog moljca Movento SC (0,45-0,75 lit./ha) (K=14 dana) (dopuštenje za kupus, kelj, kelj pupčar, brokula, cvjetača)! Kupusni štitasti moljac se pojavljuje ove sezone na poljima kupusnjača već od kraja mjeseca svibnja! Obavezno u propisanim količinama dodavati sredstva za poboljšanje učinka pesticida (npr. Silwett, Inex-A i slično).

Insekticide primjenjivati u doba dana kada pčele ne lete, npr. najbolje u kasnim večernjim. Neki od insekticida vrlo brzo gube djelotvornost na visokim temperaturama!

Tablica 1. Neki insekticidi dopušteni za suzbijanje štetnika u različitim vrstama kupusnjača u našoj zemlji:

Tablica 2. Neki insekticidi za suzbijanje štetnika u različitim vrstama kupusnjača u našoj zemlji:

Tablica 3. Neki od insekticida dopuštenih za primjenu a po djelotvornosti učinkovite protiv štetnih gusjenica u nekim kupusnjačama (Pieris, Plutella, Mamestra, Autographa):

*registriran samo za suzbijanje kupusnih bijelaca (Pieris)

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji ( http://fis.mps.hr/trazilicaszb/ ).

No, hibridi kupusnjača i lokalna sorta Varaždinsko zelje tijekom druge polovice ljeta su često napadnuti i različitim uzročnicima bolesti (naročito ako se zalijevaju kišenjem i/ili orošavanjem), među kojima dominiraju više vrsta pjegavosti lišća (Alternaria, Mycospherella, Leptosphaeria), suha trulež (Phoma), mumifikacija glava (Sclerotinia) i vrlo opasna bakterijska tamna trulež žila (Xanthomonas)! Tome naročito pogoduju vrlo povoljni meteorološki uvjeti: visoke temperature sa jutarnjom rosom, zalijevanje usjeva kišenjem, česti uzgoj kupusnjača u ponovljenom uzgoju na istim poljima unutar 2-3 godine, te vlastita proizvodnja sjemena Varaždinskog zelja dvogodišnjom "uzdržnom" selekcijom uglavnom bez stručnog nadzora i tretiranja sjemena protiv uzročnika bolesti koje se prenose sjemenom. Također, budući da kupus ubrajamo u porodicu krstašica, u područjima gdje se uzgajaju uljarice (npr. uljana repica) i drugo korjenasto povrće roda Brassica (npr. postrna repa), neke se "zajedničke" bolesti prenose s jednog usjeva na drugi (npr. pjegavosti lišća, suha trulež), pa se u tom slučaju ekonomske štete povećavaju!

Za folijarno suzbijanje uzročnika biljnih bolesti na kupusu sve do sredine 2011. godine dopuštenje za primjenu u Republici Hrvatskoj imao je samo Signum DF registriran za suzbijanje prstenaste i koncentrične pjegavosti i pojedini bakarni pripravci (npr. bakar-sulfat, bakarni-hidroksid, bakar-oksiklorid). Proširenjem primjene sredstava za zaštitu bilja od sredine 2011. sezone u usjevima kupusa je dopuštena folijarna primjena fungicida navedenih u Tablici 4.! Svi navedeni daju odličnu zaštitu protiv uzročnika pjegavosti lišća. Ipak, ovi dopušteni fungicidi ne suzbijaju bakterijsku tamnu trulež žila (Xanthomonas), pa je moguće u prvim zaštitama na poljima kasnih kupusnjača dodavati manje količine dopuštenih bakarnih pripravaka ili folijarnih hranjiva s naglašenim sadržajem bakra (npr. Scudo, Copterel i sl.).

Tablica 4. Neki fungicidi dopušteni u našoj zemlji za suzbijanje bolesti KUPUSNJAČA:

Pripravcima za suzbijanje biljnih bolesti na kupusnjačama potrebno je dodavati ranije navedene insekticide protiv različitih kategorija štetnika. Moguće im je dodati i kvalitetnija sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja, npr. Silwett, Inex-A i sl. u propisanim količinama.

Na smanjenje negativnog utjecaja visokih temperatura i pojačane sunčane radijacije na gotovo svim povrtnim kulturama dobili primjenom različitih organskih biostimulatora u kombinaciji s folijarnim hranjivima s naglašenim sadržajem fosfora, kalija (i mikroelemenata). Bolje je folijarna hranjiva koristiti preventivno, u više navrata sa smanjenim količinama, a dobro se miješaju sa svim preporučenim fungicidima (izuzev bakarnih fungicida) i insekticidima za zaštitu kupusnjača.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr